SARAJEVO – Bosna i Hercegovina primila je više od 1,5 milijardi eura izravnih stranih ulaganja u poslijeratnom razdoblju, priopćeno je iz Vijeća stranih investitora BiH. Izravna strana ulaganja u BiH 1998. godine iznosila su nešto manje od 60 milijuna eura, a 2005. 420 milijuna eura. Glavne prepreke većim ulaganjima u BiH su, kako su upozorili iz Vijeća stranih investitora BiH, kompliciran postupak dobivanja različitih dozvola, opterećujuće porezne pristojbe, neučinkovito provođenje zakona o imovini, loše gospodarenje proračunima institucija vlasti i loša gospodarska usmjerenost. Vijeće stranih investitora najavilo je za početak godine “bijelu knjigu” o preprekama stranim ulaganjima. BiH, međutim, u idućoj godini očekuje goleme investicije od privatizacije Telekoma Srpske, naftne industrije RS te najavljenim ulaganjima u gradnju velikih elektroenergestkih objekata. Predsjedajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović nedavno je ustvrdio kako je pred BiH novi investicijski ciklus. Uz nekoliko stotina kilometara autocesti koje se planiraju graditi u Republici Srpskoj uz financiranje austrijskog Strabaga (investicija bi trebala biti oko 2 milijarde eura), planirana je i izgradnja željezničke prometnice od Modriče do Bosanskog Broda čiji bi financijer trebala biti ruska tvrtka Zarubežnjeft kao budući većinski vlasnik Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, Rafinerije motornih ulja u Modriči i banjolučkog Petrola. Ruska tvrtka će za vlasništvo i ulaganja u naftnu industriju RS uložiti, kako se najavljuje, najmanje milijardu eura.

Uz to u suradnji s vladom u Beogradu RS želi graditi i novi plinovod iz zapadnog dijela Srbije prema zapadnom dijelu RS. Vrijednost te investicije bila bi, kako se procjenjuje, oko 130 milijuna eura. I u Sarajevu planiraju gradnju novog plinovoda od Bosanskog Šamca do Zenice, pa onda i od Sarajeva na jug do granice s Hrvatskom. U Sarajevu, za razliku od Banje Luke, nemaju jasno precizirane rokove izgradnje autoceste na koridoru 5C niti imaju zainteresiranog koncesionara. Ta bi cesta bila ukupne dužine veće od 300 kilometara, a procjenjuje se kako je za njezinu izgradnju trebalo najmanje 3 milijarde eura. Uz infrastrukturne objekte u BiH će sljedećih godina najveće investicije donijeti izgradnja velikih elektroenergetskih objekata. U F BiH planiraju gradnju četiriju velikih termoelektrana i četiriju velikih hidroelektrana te gradnju triju hidroelektrana u gornjem toku Neretve. U RS planiraju gradnju dviju velikih termoelektrana (u Gacku i Stanarima kod Doboja) te nekoliko hidroelektrana poput Hidroenergetskog sustava na Trebišnjici u istočnoj Hercegovini. Znatna ulaganja u BiH najavljuju se u sljedećim godinama i u obnovi željezničke infrastrukture kupnjom novih željezničkih vagona i lokomotiva. Veće ulaganje u proizvodnju najavljuje se iz Mostara, odnosno iz Aluminija: gradnja nove tvornice elektrolize s 256 elektrolitnih peći koliko ima i postojeća tvornica. Ulaganja u proizvodnju i do sada su bila najmanja stavka u ukupnim poslijeratnim ulaganjima u BiH. Najveće investicije u proizvodnju izvršene su u Tvornicu glinice Birač kod Zvornika, Mittal Steel Zenica, maglajski Natron Hayat i dr. Ulaganja u proizvodnju čine tek jednoznamenkasti postotak ukupnih stranih ulaganja poslijeratne BiH.