EN DE

Bogati Europljani neće pristati prisilno subvencionirati svoje siromašnije susjede

Autor: Jean Pisani-Ferry
04. svibanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —

Dokle god prevladava ovakva situacija, politika bogatih i siromašnih ostat će izvan dometa Europskog parlamenta, a glasači će se i dalje povoditi za osobnim razlozima za glasovanje.

Kad su 2009. održani posljednji izbori za Europski parlament, činilo se da se svi europski građani suočavaju s istim opasnostima. Vlade diljem kontinenta imale su pune ruke posla s posljedicama globalne krize koja je izbila godinu ranije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Pet godina kasnije, uoči novih europarlamentarnih izbora, situacija ne može biti drukčija. Godine 2009. Europa se suočila s općom obvezom spašavanja ugroženih banaka, borbe s recesijom i suzbijanja rasta nezaposlenosti. Također je postojao jedinstven stav oko političke strategije: interventni poticaji, a nakon njih fiskalna konsolidacija. Dakako, bilo je razlika između pojedinih zemalja, no većina ih je promatrača smatrala manje važnima u usporedbi sa zajedničkim izazovima. Na kraju krajeva, nezaposlenost je na jugu Europe bila tek nešto viša nego na sjeveru, a činilo se da se i omjeri javnog duga i BDP-a približavaju. Naravno, svi su sumnjali da su grčke javne financije u puno gorem stanju nego što se o tome pisalo, no nitko nije mogao ni zamisliti koliko su službeni grčki podaci bili udaljeni od stvarne situacije.

Autor: Jean Pisani-Ferry
04. svibanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati