S početkom iduće godine uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju, a s početkom 2016. godine planira se uvođenje poreza na nekretnine, predviđa Vlada kroz Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017.

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila te dokumente koje šalje na razmatranje i ocjenu Europskoj komisiji.

Prema tim dokumentima, kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju i to po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju. U idućoj godini od toga se očekuje proračunski prihodi od 300 milijuna kuna.

Plan predviđa i promjene poreznih olakšica za reinvestiranu dobit te se sljedeće godine na temelju tih izmjena očekuje prihod od 500 milijuna kuna. Olakšice će se moći od 2015. koristit samo za dio dobiti upisane u temeljni kapital, ali i investirane u dugotrajnu imovinu.

Vrlo skoro pak bi se izmjenama pravilnika povećala naknada za pravo na ekonomsko korištenje vrijednosti spektra za javne pokretne mreže, a od toga se na godišnjoj razini očekuje prihod od oko 350 milijuna kuna.

Vlada u dokumentima najavljuje da bi se porez na nekretnine uveo s početkom 2016. i od njega se očekuje godišnji efekt za proračun od oko 1,5 milijardi kuna. Uvođenje poreza na nekretnine, napominje se, bilo bi praćeno istovremenim ukidanjem postojećih davanja (komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, što su prihodi lokalnih jedinica).

Predstavljajući program konvergencije, ministar financija Slavko Linić kazao je da Vlada za 2014. projicira nultu stopu gospodarskog rasta, što znači stagnaciju gospodarskih aktivnosti, ali i zaustavljanje negativnih trendova. Za 2015. projicira se rast od 1,2 posto, 2016. trebao bi biti 1,3 posto, a 2016. godine 1,5 posto.

Te projekcije Linić smatra vrlo opreznim.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Napominje da je za 2014. dosta rizična projekcija rasta cijena s obzirom da se očekuje rast cijena od 0,6 posto odnosno usporavanje i kretanje ka deflaciji. Međutim, dodaje, Vladine projekcije pokazuju da bi inflacija u sljedeće tri godine bila oko 1,5 posto, pa je rizična samo 2014. godina.

Govoreći o proračunu opće države, napominje da su mjere u 2014. donijele ukupne uštede od 3,1 posto BDP-a ili 7,5 milijardi kuna, ali kako je dio mjera jednokratan, priznaju se uštede od 2,3 posto BDP-a. U 2015. očekuju se uštede od 1,6 posto BDP-a, a u 2016. godini 1 posto.

Proračunski manjak u ovoj bi godini, prema Vladinim projekcijama, iznosio 4,2 posto BDP-a, a po europskoj 4,4 posto. Godinu kasnije, 3,2 posto po domaćoj, a 3,5 posto po europskoj metodi, a 2016. 2,2 odnosno 2,7 posto BDP-a.

Što se tiče javnog duga, Linić tvrdi da će ga Vlada uspjeti zaustaviti na 71 posto BDP-a, a da se nakon 2017. može se očekivati njegovo padanje.

Premijer Zoran Milanović smatra da ispunjenje Vladinih projekcija ovisi o gospodarskom rastu, a on pak o reformama.

"Država nam je, naročito centralna, skupa, neefikasna i to je kronična bolest u Hrvatskoj", rekao je Milanović.

Podsjetio je na iskustvo Švedske koja je bila među četiri najbogatije zemlje svijeta, a potom je izgubila tu poziciju zbog visoke javne potrošnje. Stoga je devedesetih počela smanjivati javnu potrošnju i smanjila porezno opterećenje za trećinu. Upitao se je li Švedska lošija država zbog toga te dodao da se vratila u vrh, ali neka prava nisu više kao prije.

"Preskupi smo, ako nemamo rasta svaki dug je neodrživ", rekao je Milanović.