Drugog dana održavanja 14. tradicionalnog savjetovanja ekonomista u Opatiji potpredsjednik Vlade Damir Polančec, govoreći o strategiji gospodarskog razvoja, naglasio je kao osnovne ciljeve u 2007. smanjenje proračunskog deficita, jačanje stopa rasta, smanjenje nezaposlenosti, uz kontrolu ukupnih troškova države. Deficit se djelomice pokriva iz aktualne prodaje dionica Ine, ali Polančec najavljuje da će na proljeće 2007. i HT ići na burzu dok se model privatizacije HT-a još razrađuje.Ciljevi bi se trebali ostvariti i kroz restrukturiranje neučinkovitih gospodarskih sustava, među kojima prednjače crnometalurške gubitaške kompanije – Valjaonica cijevi Sisak, Željezara Split i TLM, te brodogradnja.Polančec je uvjeren da će restrukturiranje crnometalurških tvrtki kroz privatizaciju biti završeno u prvom kvartalu 2007. godine. Strateški partneri morat će osigurati investicije i razvoj tih kompanija, dok svi zaposleni, naglašava Polančec ni ubuduće neće ostati bez posla.

U brodogradnji pak, o čijim gubitcima Polančec jučer nije htio konkretno govoriti “da ne prestraši“ sudionike, slijede rezovi. Uprave su obaviještene o njima, a prema Polančecu, svode se na stavljanje pod kontrolu sustava nabave u brodogradilištima, načina financiranja i zaduživanja škverova. Prvi put se najavljuje i uvođenje hedginga u poslovanje hrvatskih škverova. Uz to, standardizirat će se i ugovori koji će omogućiti dodatno pregovaranje o sklopljenom poslu u slučaju tečajnih razlika, koje su, primjerice, “pojele“ do sada veći dio likvidnosti brodogradilišta. Posebno će se kontrolirati i kooperacija, kojoj se u brodogradnji sve više poslova delegira, a kooperantske tvrtke, prema Polančecu, mnogo su produktivnije od škverova. Osvrnuvši se na privatizaciju u brodogradnji, Polančec je zapravo poručio da Uljanik ipak neće tako skoro u privatizaciju dok se ne uredi temeljni kapital.

Naime, na primjeru pulskog brodogradilišta, koje ima nekretnine na pomorskom dobru što su ušle u temeljni kapital tvrtke, i dijelova privatnih parcela kao i ex vojne baze na kojoj stoji škver, Polančec je rekao dok se god sve navendeno ne “izvuče“ iz temeljnog kapitala, privatizacija se ne može tako skoro očekivati. Slična je situacija i u drugim većim brodogradilištima.
Kada je općenito riječ o nastavku privatizacije u Hrvatskoj, Polančec navodi da će se uvesti softverski sustav koji će pomoći u analizi objektivizacije kriterija po kojima će se u HFP-u lakše birati povoljnija ponuda za kupnju neke tvrtke. U objedinjenom državnom portfelju preostalo je 897 društava za privatizaciju, bez onih koje upravljaju prirodnim resursima – vodama i šumama.U ovih 897 tvrtki postoji prostor za radničko dioničarstvo što ga predlaže Vlada novim prijedlogom zakona. Model je, pojašnjava Polančec, da najmanje 30 posto zaposlenika osnuje core društvo koje će onda od HFP-a otkupiti najviše 25 posto dionica društva u kojem rade, i to po diskontnoj cijeni (najmanje 25 posto jeftinije, a možda i više ako današnji sastanak sa socijalnim partnerima rezultira takvim dogovorom). Radnici postaju udjelničari koji tek nakon pet godina mogu zamijeniti udjele za dionice matičnog društva, pojasnio je Polančec.I dok potpredsjednik Vlade nije aktualizirao predložene izmjene zakona o finaciranju lokalne samouprave, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izjavio je kako se Zagreb svakako zalaže za ravnomjerni razvoj svih gradova i regija u zemlji, ali taj razvoj nikako ne smije značiti škopljenje zagrebačkih projekata preko prebacivanja 500 milijuna ili milijardu kuna iz zagrebačkog u proračune manjih gradova. “To nije rješenje”, više je puta ponovio Bandić.Tumači da zločesti upiru prstom u Zagreb, koji pak nema ništa protiv da i ostali gradovi u zemlji imaju stopu rasta i zaposlenosti kao Zagreb, u čemu je Zagreb spreman pomoći, ali glavni grad mora sustići druge europske metropole pa ga ne treba škopiti u tom razvoju.Bandić predlaže stvaranje regionalnih cjelina i smanjenje broja manjih gradova i općina. Putem regionalnih cjelina lakše se zajednički mogu realizirati skupi, primjerice, infrastrukturni projekti. Kao sljedeći oblik partnerstva Bandić navodi prekogranične projekte sa EU i mogućnost da se financiraju novcima iz EU fondova, te partnerstvo među gradovima bez obzira na granice. Tu posebno vidi prostor za povezivanje s područja znanosti.Ministar Božidar Kalmeta naglašava da su ulaganja u prometnu infrastrukturu opravdana i konkretnim brojkama o prometu tereta što sada putuje kroz Suez. Taj put roba do, primjerice, Hamburga dulji je sedam dana od transporta roba preko riječke luke, gdje ga treba skrenuti.