Nekretnine se u Hrvatskoj trže po cijenama koje su od 30 do 50 posto niže od onih koje Porezna uprava priznaje prilikom razreza poreza na promet nekretnina, pa zbog takvog konstatnog debalansa porezni stručnjaci dvoje jesu li to poreznici sve bliže sindromu naslijeđenomu iz bivše države.

Riječ je o vremenima kad je taj porez bio eksproprijacijski – iznosio je čak 60 posto, a kupci su poreznim vlastima prijavljivali niže cijene kako bi platili manji porez. Danas, pak, na kupoprodaju nekretnina sagrađenih prije 1998. plaća se samo pet posto poreza (bez PDV-a), ali i dalje kao da vrijedi mentalit prošlosti: kupcima se pristupa kao prevarantima koji bi državu zakinuli, a ugovorene cijene se ne priznaju. "Porezna ima tablice koje nisu usklađene s tržištem. Cijene su pale između 30 i 50 posto, a unatoč izvjesnih korekcija porezni razrez i dalje je za 30 posto veći, ponekad čak i više", kaže direktor i vlasnik Operete Boro Vujović. 

Recesija prepolovila cijene
Iako je zahuktala recesija prepolovila cijene na tržištu nekretnina, porez koji se na kupoprodajne cijene razrezuje, ne prati tržišna kretanja. Drugim riječima, korekcije su prespore, a unatoč eklatantnih dokaza kao što je i sam pad broja kupaca, ali i investicija, zaposlenosti ključnih sektora, industrijske proizvodnje i potrošnje, Porezna žilavo drži do svojih tablica. Tako se prema poreznim tablicama vrijednost spornog poslovnog prostora u Sisku (slučaj županice Lovrić Merzel) i danas procjenjuje kao i prije dvije godine. Je li napuhan sam slučaj što misli Vlada, ili ipak tablice, i to stoga što četvorni metar računaju osam tisuća kuna, pokazat će istraga, no slučaj je po jednoj posebnosti paradoksalan.

Naime, Vlado Brkanić, glavni urednik RRiF-a, navodi da Porezna s radošću prihvaća takve kupoprodaje i onda u svojem katalogu, odnosno Pregledu tržišnih vrijednosti nekretnina, takav ugovor služi kao orjentir za izradu novoga kataloga. Riječ je, kaže, o katalogu iz kojeg poreznici uspoređuju cijene koje su ugovorili kupac i prodavatelj pri prometu nekretnina, odnosno uspoređuju cijene iz kupoprodajnih ugovora koji se dostavljaju Poreznoj radi razreza poreza."Porezna u pravilu razrezuje više poreza nego što jest stvarna tržišna vrijednost nekretnine. Ako je ugovorena vrijednost manja, ne priznaju je, a tako rade zbog punjenja državnog proračuna", objašnjava Brkanić.Smatra da procjene poreznika nisu vjerodostojne, a niti knjigodstvena, odnosno nabavna vrijednost nije pouzdan kriterij. Naime, na periferiji najčešće investitori ne mogu vratiti cijenu koju su uložili u izgradnju pošto ne postoje zainteresirani kupci.

Kad ne postoje kupci, to je onda dodatni faktor koji ruši cijenu, kaže Brkanić. Tržište je u Hrvatskoj dovoljno poznato i nije teško doći do procjene tržišne vrijednosti, poručuje Ivan Idžojtić, potpredsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika. Za njega je paradoksalno što zakon obvezuje PU da procjenjuje tržišnu vrijednost nekretnina, a ona to godinama ne čini na način koji financijska i procjeniteljska struka uvažava, pa niti približno tržišnim vrijednostima. Izlaz je, kako tvrdi, u uvođenju reda, ali ne na način da nadolazeći porez na imovinu bude precijenjen te da dovede do tihe eksproprijacije nekretnina i naruši supstancu imovine.   Iako nije poznato žale li se uopće tijela javne vlasti na porezna rješenja, građani to čine učestalo. Idžojtić zastupa mnoge u postupku protiv Porezne, a kaže da se u pravilu žalbe odbijaju. 

Žali se svaki četvrti
U odgovoru koji smo dobili iz Središnjeg ureda Porezne Uprave, sudeći prema obrađenim prijavama poreza na promet nekretnina u 2012. bilo je 18.011 kupoprodaja stanova, a 2013. godini – 16.278. No, ne radi se o konačnom broju, a obrada je u tijeku. Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak lani je evidentirao 3796 žalbi vezanih za utvrđivanja poreza na promet nekretnina, a svaki četvrti kupac čini se lani se žalio. Za revizoricu Dubravku Kopun ključno je pitanje za porezne obveznike na relaciji Vlade i Porezne uprave, a glasi: "Hoće li tablice Porezne uprava pratiti najavljeno smanjenje vrijednosti nekretnina na tisuću eura po četvornom metru kao što je to najavio premijer Milanović?"  

Nepodnošljiva lakoća oporezivanja

Nejasni kriteriji
Procjene vrijednosti Porezne uprave odudaraju od tržišnih cijena nekretnina

Pad tržišta
Manjak investitora, posebno izvan Zagreba, dodatno ruši cijene nekretnina

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Mentalitet prošlosti
Zbog sindroma naslijeđenog iz prošle države poreznici pristupaju kupcima nekretnina kao prevarantima

Lov u mutnom
Ne postoji zakon o procjeni nekretnina, a poreznici ne prizanaju ugovorenu vrijednost

Jalova borba
Više od 50 posto kupaca žali se na porezna rješenja, samo rijetki tuže državu