Živimo u vremenu klimatskih promjena koje uzrokuje čovjek. Iako nisu poznate sve buduće posljedice toga, izgledni su ishodi ozbiljni, a scenarij u kojemu nema utjecaja klimatskih promjena toliko je nevjerojatan da ga mirne duše možemo zanemariti.

Rizika je napretek – rizika za trgovinu, društvo, okoliš. Ulaganja u upravljanje tim rizicima mogu biti učinkovita i povoljna. Štoviše, neka od najprivlačnijih rješenja razmjerno su jeftina. Druga, za koje treba više sredstava, mogu se razviti kao ulaganja koja pružaju zaštitu od klimatskih promjena, ali i povećavaju konkurentnost, razvoj i sigurnost. Posljednji izvještaj Međuvladina odbora o klimatskim promjenama, koji je objavljen prije nekoliko dana, izričito oblikuje to pitanje kao izazov upravljanja rizikom. Taj pristup olakšava uravnoteženo razmatranje izglednih ishoda te onih manje izglednih, ali koji podrazumijevaju teže posljedice. Pristup također iskorištava alate i pristupe koji se koriste u upravljanju rizicima i pothvatima šireg spektra, od nacionalne sigurnosti, financijskog planiranja i razvoja infrastrukture.

Manjak pripreme
Učinci klimatski promjena koji su već prisutni rašireni su i znatni te utječu na poljoprivredu, ljudsko zdravlje, zemaljski i morski ekosustav, izvore vode i neke industrijske sektore. Učinci se zamjećuju od tropskih do polarnih predjela, od najbogatijih do najsiromašnijih zemalja. No buduće će klimatske promjene utjecati na različite ljude, gospodarstva i okoliš na različite načine. Neki će se suočiti s rizikom od ekstremnih vremenskih uvjeta, pa tako i strahovitom vrućinom, jakim padalinama i snažnim olujama. Drugi će se suočiti s ugroženim gospodarstvom, ribarstvom, prometom i drugim važnim životnim okolnostima. Rizici po ljudskog zdravlje i sigurnost rast će s nestašicom hrane i vode. Uz te bi rizike neki mogli imati i koristi, naročito od blagog zatopljenja. No klimatske promjene često djeluju kao multiplikator rizika, gurajući teške situacije preko ruba ili smanjenjem opcija za rješavanje problema. Iako su neki budući učinci klimatskih promjena gotovo sigurni, neki će drugi biti pravo iznenađenje.

Razinom rizika upravljaju tri čimbenika.Prvi je čimbenik klimatski događaj ili trend – na primjer, toplinski valovi, obilna kiša ili postupna suša. Drugi je izloženost: koliko se ljudi i imovine nalazi na pogrešnome mjestu u pogrešno vrijeme? Treći je čimbenik osjetljivost ili manjak pripreme. Ta tri čimbenika zajedno određuju rizik, koji raste sve više uz češće i ozbiljnije događaje, više izloženih ljudi ili imovine ili s nižom razinom pripremljenosti. Rast emisije plinova koji zadržavaju toplinu dovest će do snažnog porasta zatopljenja u budućnosti. To bi moglo povećati učestalost i intenzitet okidača klimatskih promjena, no ambicioznim nastojanjima da se ograniči emisija plinova može smanjiti buduće zatopljenje i rizike koje nosi. Napredak u smanjenju emisija važan je dio odgovora, no nije gotovo rješenje. 

Jačanje gospodarstava
Također je ključno ulagati u učinkovito upravljanje klimatskim promjenama koje se više ne može izbjegavati. Ta će ulaganja biti osobito važna u sljedećih nekoliko desetljeća, kada će dobar dio klimatskih promjena koje ćemo iskusiti već biti ugrađen u klimatski sustav zbog prošlih emisija i postojeće infrastrukture. Uz pametan odabir ulaganja u smanjenje rizika u sljedećih nekoliko desetljeća može se doprinijeti jačanju društava i gospodarstava te zdravlju okoliša. Na primjer, poboljšanje interventnih usluga te prometne i komunikacijske infrastrukture ulice će učiniti sigurnijima te pritom potaknuti razvoj trgovine.

Ovisno o lokaciji, poboljšanje zaštite od poplava, tehnologije navodnjavanje ili urbanog planiranja može smanjiti i postojeće i buduće rizike za građane i tvrtke. Gotovo svugdje bolje obrazovanje, priprema i infrastruktura može biti dio pristupa za poboljšanje gospodarstva i jačanje tkiva društva uz smanjenje rizika klimatskih promjena. Klimatske promjene stvaraju stvarne i prodorne rizike. Ako budemo pametni i ambiciozni, suočavanje s tim rizicima također može stvoriti stvarne prilike. 

© Project Syndicate, 2014.

Koautor Vicente Barros je profesor emeritus klimatologije na Sveučilištu u Buenos Airesu

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti