Primorsko-goranska Županijska skupština prihvatila je jučer Izvještaj o aktivnostima na provedbi projekta Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina, koji je podupro 21 vijećnik, dok je 15 oporbenih vijećnika bilo protiv.

Riječ je o izvještaju o mjerama koje je trgovačko društvo Ekoplus d.o.o., kao nositelj projekta, poduzelo kako bi se proveo zaključak Županijske skupštine iz srpnja 2013., kojim je Ekoplus zadužen poduzeti sve potrebne aktivnosti u svrhu poboljšanja projekta ŽCGO Marišćina.

Vijećnici šest oporbenih stranaka (Akcije mladih, HDZ-a, Hrvatskih laburista, HSS-a, PGS-a i HSP-a AS) upozorili su prije desetak dana da će vladajući biti odgovorni za sve posljedice sadašnjeg, lošeg vođenja projekta. Smatraju da odgovor Ekoplusa na revizorske nalaze, sastavljen na nepune dvije stranice, kojim se odbijaju sve stručno obrazložene primjedbe revizora, nema jasnog i utemeljenog obrazloženja U izvještaju o aktivnostima na provedbi projekta stoji da projekt ima četiri faze, očekivana ukupna ulaganja su 87,7 milijuna eura, od čega su prve tri faze u provedbi, a posljednja se odnosi na proširenje kapaciteta. Projekt se realizira sredstvima EU (70,95 posto), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (5,5 posto) te sredstvima Ekoplusa, županije, i Grada Rijeka (23,55 posto).

Izvođač je Konzorcij Helector SA i GP Krk, gradilište je otvoreno u ožujku 2013., a očekuje se da će centar biti pušten u pogon do kraja ove godine.

U očitovanju na mišljenja revizora projekta iz Ekoplusa su naveli da su količine otpada temeljem kojih se gradi centar proizašle iz dostupnih podataka i priznate metodologije, da je Ekoplus u više navrata proveo ispitivanje analize sastava otpada i da su sva ispitivanja prošla predviđene procedure.

Među ostalim iz Ekoplusa su naveli da potencijalna emisija neugodnih mirisa izvan prostora nije moguća te da su dopuštene emisije propisane zakonom i predmet kontrole nadležnih tijela, zatim da je analiza koristi i troškova izrađena prije apliciranja za korištenje IPA europskih sredstava. O potrebi sklapanja ugovora s budućim korisnicima goriva iz otpada naveli su da je to najviše vezano uz tržište koje nije neosjetljivo na poremećaje i krizu, da se održavaju kontakti s mogućim korisnicima i razgovara o korištenju kapaciteta termoelektrana te da se rezultati tih razgovora očekuju tijekom godine.