Međunarodni monetarni fond neizrecivo je bitna organizacija koja je sposobna u vrlo kratkom roku dostaviti golemu financijsku i tehničku pomoć na gotovo bilo koje mjesto na svijetu. Usto ima i prednost što je se smatra nevjerojatno dosadnom.Nažalost po MMF, njemu je sada potreban nešto bolji javni profil želi li ubijediti američki Kongres da pristane na određene važne reforme. Ukrajinska kriza pritom će se možda pokazati korisnom iako se to sada čini malo vjerojatnim, što je možda dobra stvar utoliko što bi jedna slučajna posljedica toga mogla biti kredit za Ukrajinu puno veći nego što je toj zemlji zaista potreban.

Američki nacionalni interesi
Na području međunarodne ekonomije ugled dosadnjakovića daje vam na moć na način da omogućuje donošenje važnih odluka bez pomnog ispitivanja izvana. Od 1918. do 1939. međunarodna gospodarska suradnja bila je teško ostvariva, velikim dijelom zato što su svi najvažniji sporazumi bili sklopljeni na međunarodnim konferencijama od velikog značaja. Nakon osnutka MMF-a 1944., mnoge su slične ili iste odluke postale rutinske, puno nezanimljivije, što znači da je njihova provedba postala puno jednostavnija.

MMF rijetko dospijeva na naslovnice novina u SAD-u i ostalim velikim zemljama, osim kada je u pitanju sočna osobna priča. Tako smo posljednji put novinsku priču o MMF-u čitali kada je glavni direktor u to vrijeme Dominique Strauss Kahn silom istjeran iz njegovih redova u svibnju 2011. uslijed optužbi za seksualno zlostavljanje zaposlenice u jednom newyorškom hotelu. Otad je njegova nasljednica Christine Lagarde uspjela vratiti ugled MMF-a te izvještavanje o njegovim programima i aktivnostima prebaciti u suhoparne i bezosjećajne poslovne stranice novina. Naravno, u zemljama koje primaju pomoć, poput Grčke u posljednjih nekoliko godina, MMF pobuđuje gorljive strasti. No u hodnicima američkog Konresa rijetki na njega obraćaju pažnju. U iznimno polarnoj atmosferi Washingtona, ovo je nedvojbeno i uvijek prednost. Zamislite kada bi dodjela pomoći zemljama u nevoljama bila uvjetovana odobrenjem Kongresa, a kamoli kada bi sredstva dolazila iz američkog proračuna. Iz toga ne bi proizašlo ništa dobro, ponajviše za SAD. MMF je osnovan na počelu da predstavlja suradnju svih zemalja svijeta. U stvarnosti on predstavlja i utelovljuje američku moć u suradnji s njezinim najbliskijim saveznicima.Svatko tko u to sumnja trebao bi uzeti u obzir nedavni dopis Odbora Bretton Woods upućen kongresnim čelnicima u ime dojmljivog skupa bivših ministara, kako republikanaca, tako i demokrata.

U prvom odlomku stoji: "MMF je oduvijek bio vrijedan instrument za širenje američkih nacionalnih interesa diljem svijeta." SAD ne diktira zbivanja u MMF-u, ali ima na njih nesrazmjeran utjecaj. Kako je MMF proizašao iz nastojanja da se nakon Drugog svjetskog rata obnovi Europa, europske zemlje su zastupljene u njegovom upravnom odboru i u vlasničkim udjelima. Jedan od glavnih ciljeva u posljednjih nekoliko desetljeća bio je kako donekle prebaciti zastupljenost u MMF od Europe, a prema svjetskim tržištima u usponu. Globalni gospodarski i financijski značaj tih zemalja u ubrzanom je porastu, no usprkos tome one gotovo uopće nisu zastupljene u MMF-u.Postignut je dogovor o paketu reformi. Poput većine produkata međunarodnim pregovora, taj dogovor nije savršen, ali ipak će pokrenuti lopticu. 

Potrebe Ukrajine
Prije nego što stupe na snagu, ove reforme u zakonsko-pravnom obliku mora odobriti američki Kongres. Iz nekog razloga, administracija predsjednika Baracka Obame nije pogurala to pitanje tijekom 2013. ni početkom 2014. pa je podstrek daljnjim reformama u MMF-u izbačen s političkog dnevnog reda. Obamina administracija predložila je povezati reforme MMF-a s navodno neizbježnim kongresnim odobrenjem financijskih sredstava za Ukrajinu. Ovo je vrlo promišljena legislativna taktika, ali nije privlačna poput ekonomske strategije. Administracija je u biti pokušala učiniti MMF zanimljivijim, osobito ne bi li potaknula republikance u zastupničkom domu da podrže reforme. Prema najnovijim pokazateljima, republikanci se neće dati tako lako. No veći je problem to što Ukrajini zapravo uopće ne treba golemi zajam MMF-a. Ukrajini treba trenutačno i naglo smanjenje korupcije, kao i prava legimimnost (iz glasačkih kutija) osoba koje uistinu žele obuzdati utjecaj oligarha, skupine koja je u posljednja dva desetljeća osakatila privredu pljačkom i nekompetencijom. Reforme MMF-a razuman su potez kojega bi trebalo podržati. Europljani ne trebaju zastupljenost u mjeri u kojoj je trenutno uživaju, dok bi se položaji i glasovi zemalja sa srednjim i nižim prihodima trebali ojačati.Obamina administracija morala bi ovaj predmet odlučnije i izravnije nametnuti Kongresu. Međutim, to joj otežava ugled dosadnjakovića koji prati MMF. 

© Project Syndicate, 2014.