Iako će nešto više od polovice od ukupnih rashoda državnog proračuna za 2007. godinu biti transferi građanima, točnije 53 milijarde od 108,1 milijarde kuna, “gospodarski” su ministri jučer u Vladi prilikom usvajanja proračuna iskazali zadovoljstvo povećanjima koja su uspjeli izboriti u izbornoj godini. Najviše zadovoljstva iskazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, čiji će resor u idućoj godini raspolagati s ukupno 3,3 milijarde kuna, oko 423 milijuna kuna više nego u 2006., te Božidar Kalmeta, budući da je ministarstvo turizma, prometa i razvitka povećalo sredstva u proračunu za 615 milijuna kuna, pa će u idućoj godini za realizaciju niza projekata imati ukupno 9,69 milijardi kuna. Kao najvažniji projekt Kalmeta ističe gradnju nizinske pruge prema Rijeci zahvaljujući kojoj će Luka Rijeka postati konkurentnija. Kako je pojasnio Kalmeta, sada se oko 80 posto tereta iz Luke Rijeka transportira cestom, a realizacijom projekta nizinske pruge i povećanjem tog udjela procjenjuje se da bi se troškovi transporta godišnje smanjili za oko 500 milijuna kuna. Zbog toga su i znatno povećana izdvajanja na stavci za modernizaciju Hrvatskih željeznica, na 1,43 milijarde kuna, gotovo 14 posto više nego što je planirano za ovu godinu. Ukupno će za prometnu infrastrukturu i jačanje učinkovitosti luka, brodogradilišta i željeznica država izdvojiti u 2007. 4,22 milijarde kuna, 7 posto više nego lani. Poticaji za brodogradnju za gotovo 10 posto su manji nego ove godine i planirani su na razini od 428 milijuna kuna. Značajno su povećane i planirane investicije u proračunu za iduću godinu, i to za 1,74 milijardi kuna u odnosu na ovu godinu, pa će iznositi ukupno 10,9 milijardi kuna. Proračun Ministarstva gospodarstva za iduću godinu na razini je od 29,3 milijarde kuna, što je povećanje za 1,48 milijardi kuna na godišnjoj razini. Prioritet u poticanju poduzetništva, koliko je vidljivo iz proračunskih stavki, nastavit će imati poduzetničke zone, te izvozno orijentirani proizvođači.

Po mjeri HDZ-a
Prve reakcije gospodarstva i analitičara potvrđuju očekivanja da će Vlada skrojiti proračun tako da u prvom redu zadovolji svoje izborne ambicije. Ljubo Jurčić, bivši ministar gospodarstva i zastupnik SDP-a, ističe kako se prijedlog proračuna za iduću godinu ne razlikuje bitno od proračuna koje smo imali prijašnjih godina jer je, pojašnjava, više od 90 posto stavki određeno postojećom strukturom gospodarstva i države, odnosno administracije, a što Jurčić smatra i najvećom preprekom razvoju. – I proračun za 2007. godinu samo betonira postojeću strukturu i gospodarstva i države, i odlaže bolne reforme, koje bi promijenile standard ljudi i omogućile razvoj, a koja će u idućim godinama biti sve bolnije poduzimati. Nešto veća ulaganja u znanost i obrazovanje pomažu na dugi rok, no postavlja se pitanje što se poduzima od reformi koje će značiti promjene danas, pita se Jurčić, osvrćući se i na nastojanja decentralizacije. Najavljene promjene u fiskalnoj politici, smatra, neće imati velikog efekta iz jednostavnog razloga što Hrvatska još nije dosegnula točku da može voditi politiku regionalnog razvoja kroz fiskalni sustav. Regionalni razvoj u Hrvatskoj znatno je složeniji problem od same preraspodjele poreza, kroz koju će onim lokalnim jedinicama koje imaju proizvodnju biti bolje, no onima koji su nerazvijeni i nemaju proizvodnju neće mnogo pomoći, dodaje Jurčić i zaključuje da je preraspodjelama poreza HDZ osigurao da u svakoj sredini u izbornoj kampanji može reći “odvojili smo vam više novaca”. Budući da je 2007. izborna godina, Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a, prijedlog proračuna ocjenjuje blago pozitivnim. Sada već znamo da do 2008. godine u Hrvatskoj neće biti poduzimane ozbiljnije reforme, no to nije iznenađenje jer nitko u zadnjoj godini mandata ne provodi najdublje reforme, ističe Šaravanja. Sam proračun mogao je biti i lošiji da se prihvatila odšteta za “nove” umirovljenike i isplata božićnica toj populaciji, dodaje. I ovako se velik postotak proračuna izdvaja za mirovine pa je taj moment ključan, to više što su u idućoj godini subvencije rasle premda bi se zbog približavanja EU trebale smanjivati. Šaravanja ima rezerve oko ostvarenja ciljanog deficita od 2,8 posto, a kao jedan od rizika u tom smislu ističe planirani brži rast prihoda od rasta gospodarstva.

HUP bi smanjio rashode
Prema prijedlogu proračuna, naime, planira se rast prihoda od 9,8 posto, a rast BDP-a od 4,5 posto. Rast prihoda upravo je zabrinjavajući element za Hrvatsku udrugu poslodavaca, u kojoj ističu kako bi zadovoljnije gledali na proračun u kojemu bi se rashodi smanjivali. No kako je planiran njihov 8,9-postotni porast u 2007. godini, logično je, kaže glavni ravnatelj HUP-a Popijač, da se mora osigurati i povećanje prihoda. Stoga gospodarstvo može očekivati rasterećenje tek u godinama koje slijede. Popijača zabrinjava i kako će se upotrijebiti 800-tinjak milijuna kuna kojih se država odriče u korist lokalnih jedinica jer nije svejedno hoće li ona biti usmjerena na potrošnju ili u razvoj.

Država se zadužuje samo kod kuće
Vlada u idućoj godini od privatizacije planira ostvariti 1,5 milijardi kuna prihoda, čime će pokriti proračunski deficit, koji je planiran na razini od 4,6 milijardi kuna. Preostali iznos namaknuo bi se zaduživanjem, s tim da se država ne planira zaduživati u inozemstvu, izuzev kod Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, nego na domaćem tržištu. Na otplate zajmova u idućoj godini potrošit će se 9,7 milijardi kuna, što je određeno rasterećenje u odnosu na ovu godinu, u kojoj se moralo osigurati 11,5 milijardi kuna. Što se zaduživanja tiče, u prijedlogu o izvršenju proračuna navodi se kako se država u idućoj godini može zadužiti do najviše 13,6 milijardi kuna, te da može izdati najviše 4,9 milijardi kuna novih državnih jamstava.