Priča o tjestenini počinje prije više od 7000 godina, kada je čovjek napustio nomadski život i postao zemljoradnik, piše internetski portal ekozona.

Na taj način počeo je uzgoj i transformacija žitarica kao što je pšenica, s progresivnim poboljšanjima i optimizacijom koji su doveli do uporabe mljevene pšenice, koja se miješajući s vodom valja u vrlo tanak sloj tijesta koji se potom reže na uske i tanke trakice koje se kuhaju u vodi. Još su stoljećima prije Krista Grci i Etruščani proizvodili neku vrstu tjestenine. Arapi su bili prvi koji su sušili tjesteninu kako bi ju mogli sačuvati na duge vremenske periode, budući da za vrijeme svojih putovanja pustinjama nisu imali dovoljno vode za dnevnu pripremu tjestenine. Međutim, grad koji se povijesno prepoznaje kao prvi glavni grad tjestenine je Palermo, u Siciliji. Penetracija kategorije tjestenine u Hrvatskoj iznosi 98 posto. U prosjeku, tjestenina se najviše jede 2 do 3 puta tjedno, a godišnja potrošnja kreće se između 5 do7 kilograma po stanovniku, piše ekozona. Ciljna skupina koja konzumira tjesteninu i češće od 2 do3 puta tjedno je u životnoj dobi od 20 do 40 godina, viših je socioekonomskih karakteristika te su to najčešće kućanstva od 1 do 2 osobe.

Volumen hrvatskog tržišta tjestenine kreće se oko 30.000 tona godišnje.Specifično je po niskoj do srednjoj koncentraciji s velikim brojem brendova. Vodeći brend je Barilla s preko 20% vrijedonosnog tržišnog udjela. Kategorija postiže svoj najveći uzlet u vrijeme ljetnih mjeseci. Tržište suhe tjestenine u svijetu iznosi oko 13 milijuna tona. U Italiji je ono vrijedno oko milijun tona i stabilno već godinama. Glavne referentne zemlje nalaze se u Europi, gdje su Njemačka i Francuska vodeće zemlje, te tržište SAD-a s preko 470.000 tona. Međutim, zanimljivo je primijetiti kako je u više od desetljeća proizvodnja tjestenine u svijetu porasla s oko sedam na više od 13 milijuna tona, odražavajući uspjeh ovog nevjerojatnog proizvoda u svijetu.