Pet godina nakon početka bikovskog tržišta na američkom tržištu kapitala, gdje su američki burzovni indeksi dosegnuli povijesno najviše razine (osim tehnološkog indeksa NASDAQ koji je vrhunac dosegnuo za vrijeme internetskog balona), sve se više povlače paralele između sadašnjeg rasta i spomenutog internetskog balona koji je svoj vrhunac dostigao 2000. godine, nakon čega je uslijedio oštar pad dioničkih tržišta na globalnoj razini. Ipak, većina sličnosti završava na samom intenzitetu rasta tržišta.

Fokusiranost investitora
Naime, za vrijeme poznatog internetskog booma, u tehnološke kompanije, kao i u investicijske fondove koji su bili specijalizirani za ulaganje u taj tip kompanija je ulagano otprilike 85% novca koji je pristizao na burze, što u potpunosti ilustrira fokusiranost investitora isključivo na jednu industrijsku granu. Rast dioničkih tržišta kojem i danas svjedočimo temeljen je na bitno diverzificiranijem ulaganju, pa su tako porasti sektorskih indeksa osjetno ujednačeniji nego kod prethodnog bikovskog tržišta. Za ilustraciju, 381 kompanija od njih 500, koliko ih je u sastavu S&P 500 indeksa, zabilježila je rast cijene dionica tijekom proteklih pet godina, dok je za vrijeme internetskog balona krajem devedesetih godina prošlog stoljeća cjenovni porast zabilježilo njih 311.

Samo 40 kompanija u sastavu ovog dioničkog indeksa nije zabilježilo rast cijene u protekloj godini, a u proteklom tjednu, kada su indeksi dosegnuli najviše razine, 77 sastavnica indeksa S&P 500 je postiglo najvišu cijenu u proteklih godinu dana. Na vrhuncu tržišta 2000. godine takav rekord ostvarilo je 27 kompanija. U pet godina koliko je trajao rast tržišta baziran na razvoju internetskih kompanija, tehnološke kompanije su zabilježile rast od 754%, dok je slijedeći najuspješniji sektor, onaj bankarski, na burzi ostvario porast od 200%. Pet godina rasta tržišta koji još traje najbolje su iskoristili ulagači u dionice iz sektora dobara s elastičnom potražnjom, čiji je sektorski indeks porastao za 324%. 

Različita bikovska tržišta
Slijedio je bankarski sektor koji je zabilježio rast od 259%, te sektor industrije sa 243-postotnim rastom. Zanimljivosti radi, treba spomenuti i da je 18 kompanija u sastavu S&P 500 od početka bikovskog tržišta zabilježilo porast cijene veći od 1000%, a među pet dionica s najvišim porastom cijene nema niti jedne iz tehnološkog sektora. Dakle, navedeni podaci zorno ukazuju na potpuno drugačiji karakter dva posljednja bikovska tržišta, a još veća razlika se primjećuje kod valuacija kompanija. Tako je omjer cijene i zarade po dionici, kao jedan od pokazatelja koji ulagači na dioničkim tržištima najradije koriste kao orijentir za ulaganje, kod indeksa S&P 500 trenutno na razini od 17, što je otprilike na razini prosječnog stanja u zadnjih osamdeset godina. Isti taj pokazatelj na vrhuncu internetskog balona iznosio je otprilike 27, što znači da je, pojednostavljeno rečeno, današnje tržište oko 40% "jeftinije" nego što je bilo kada se internetski balon počeo ispuhivati.

Naime, niža vrijednost spomenutog pokazatelja u ovom slučaju znači da su se zarade kompanija u ovom tržišnom rastu kretale po većoj stopi nego što je bio slučaj kod proteklog bikovskog tržišta. Profiti kompanija u sastavu indeksa S&P 500 su rasli po stopi od 21% od 2009. godine, gotovo dvostruko više nego je to bio slučaj sa stopom rasta tijekom internetskog balona. I ostali pokazatelji poslovanja kompanija se nalaze na razumnim, otprilike prosječnim razinama gledajući prema povijesnim podacima, što ukazuje na mogućnost da bi se dosadašnji pozitivni trgovinski trendovi mogli nastaviti i u narednom razdoblju.Valja spomenuti i činjenicu da je trenutno bikovsko tržište, koje upravo ulazi u svoju šestu godinu, zasada prosječno i po svom trajanju, uzevši u obzir prosječni vijek bikovskih tržišta nakon velike krize tridesetih godina prošlog stoljeća.

Pad gospodarstva
Opći je zaključak da dioničko tržište definitivno više nije jeftino, ali činjenica je da bikovska tržišta nikada nisu imala svoj vrhunac pri prosječnim valuacijama, tako da je nastavak rasta dioničkih tržišta u velikoj mjeri izgledan, naravno pod pretpostavkom da kompanije nastave isporučivati kvalitetne poslovne rezultate, te da ne bude radikalnih zaokreta u monetarnoj politici, kao ni značajnijih geopolitičkih potresa. Domaće dioničko tržište nažalost ni blizu ne prati trendove koji vladaju na razvijenim tržištima, što i ne čudi s obzirom na kontinuirani pad gospodarstva proteklih pet godina. Mogući oporavak gospodarstva bi mogao pridonijeti okretanju duljeg negativnog trenda, ali za održivi oporavak će biti nužne korjenite promjene kako na makro, tako i na mikro razini.