Ovaj posao se može raditi samo uz povjerenje i potporu svih čimbenika. Kako vidim da te potpore nema, ja se neću natjecati za drugi mandat", objavio je Anton Kovačev, čelnik HBOR-a, na predstavljanju rezultata poslovanja u 2013. godini, stavljajući točku na "i" najavama da mu Vlada traži nasljednika.

Poručio je i da su rezultati HBOR-a izvrsni, a napadi i prozivke u zadnje vrijeme nepotrebni te da su služili nečemu drugom, a ne radu HBOR-a. Otkrio je da razmatra poslovne ponude koje već ima iz Hrvatske i inozemstva i da će najvjerojatnije završiti u bankarskom sektoru. "Pa razmislit ću i prihvatiti najbolje rješenje. Ali mogu reći da s obzirom na rezultate neću imati nikakvih problema",rekao je Kovačev.  Kad je posrijedi poslovanje razvojne banke u prošloj godini, dobit joj je iznosila 189,9 mili. kn, s rastom od 41 posto u odnosu na 2012.

"Dobit je veća zbog nižih rashoda, jeftinijih kamata i otplate skupih obveznica. Visina zaduženja nam je jednaka, ali rješavali smo se  skupljih zaduženja iz prethodnog razdoblja", objasnio je Kovačev. Kao posebno pozitivan znak istaknuo je značajno povećanje kredita za nove investicije čiji se udio vratio na 64 posto, koliki je bio i pretkrizne 2007., ukupno 5 mlrd. kuna. Ukupna kreditna aktivnost lani je iznosila 7,8 mlrd. kuna i pala je 24 posto u odnosu na rekordnu 2012., no rasla je 19 posto u odnosu na 2011. U 2012. i 2013. izvoznicima su odobrili više od 10 mlrd. kuna kredita, osigurali 9,6 mlrd. izvoznih poslova i izdali 350 mil. kuna garancija. "Poduzeća su manje koristila kredite za obrtna sredstva, a puno ih je u predstečajnim nagodbama i nisu u prilici tražiti sredstva, bilo za investicije, bilo za obrt", kaže Kovačev.

Upravo za potporu toj skupini podkapitaliziranih poduzeća, koja uspješno prođu predstečajne nagodbe, HBOR je u prosincu donio odluku o osnivanju Razvojnog investicijskog fonda koji bi trebao prikupiti najmanje milijardu, a najviše dvije milijarde kuna. Koliko smo uspjeli saznati, banke i nisu naročito zainteresirane za ovaj projekt, jer se radi upravo o tvrtkama čije su dugove reprogramirali i u sklopu nagodbe, ne mogu im odobravati nove kredite. Zbog afere Šegon, Kovačev je prezentirao i usporedbu HBOR-ove kvalitete portfelja s ostalim razvojnim bankama te prokomentirao da su sa 85 posto kredita koji se uredno servisiraju i 5,2 posto dospjelih nenaplaćenih potraživanja, nešto bolji od "zlatne sredine".