Prema evaluaciji hrvatskih javnih znanstvenih instituta koje je nedavno provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), Institut Ruđera Boškovića (IRB) ocijenjen je 'čistom trojkom', za koju, premda njome nije zadovoljan, smatra da je u hrvatskim uvjetima to zapravo odlična ocjena.

U priopćenju naslovljenom "Izgubljeni u evaluaciji ili zašto je 'solidna trojka' u hrvatskim uvjetima odlična ocjena", IRB među ostalim navodi da je, prema podatcima EUROSTAT-a za 2010., ulaganje u znanost u Hrvatskoj palo s 0,96 posto BDP-a iz 2002. na samo 0,73 posto BDP-a. To je pak, dodaje se, "'debelo' ispod europskoga prosjeka koji je u istom razdoblju porastao s 1,88 na dva posto BDP, a da stvar bude još i gora i hrvatski BDP je među najnižima u Europskoj uniji (EU)". Ističe se kako ti podatci o ulaganju u znanost govore koliko je ona bitan faktor u Hrvatskoj, te da unatoč smanjenim ulaganjima i neadekvatnoj i zastarjeloj opremi, najveći hrvatski institut – IRB uspijeva biti prepoznatljiv u Europi i svijetu.

IRB smatra da bi peticu sigurno zaslužile najprestižnije europske znanstvene institucije poput njemačkoga Max Planck Gesellschafta ili britanskoga Sveučilišta Cambridge koje raspolažu godišnjim budžetom između 2,5 milijarde i pet milijarda američkih dolara, a Velika Britanija je 2010. ulagala 1,77 posto BDP-a u znanost, dok je Njemačka iste godine uložila čak 2,82 posto BDP-a.

Zato, navodi se, naglasak IRB-ove kritike provedene evaluacije nije na samoj ocjeni, nego na nedostatku jasno definiranih kriterija za sve institucije koje podliježu evaluaciji.

"Da su postojali jasni kriteriji, te da je procedura provedena po svjetskim standardima, ne bi se moglo dogoditi da IRB dobije bitno niže ocijene od drugih instituta u kategorijama u kojima je nedvojbeno među najjačima u Hrvatskoj, poput znanstvene produkcije, znanstvenog potencijala ili međunarodne prepoznatljivosti ", ističe se u priopćenju.

S tim u vezi, navodi se da su znanstvenici IRB-a od 2008. do 2012. – u razdoblju koje je uzeto za evaluaciju – sudjelovali u 246 međunarodnih projekata, a IRB je od početka implementacije Sedmog okvirnog programa za istraživanja i tehnološki razvoj (FP7) sudjelovao u 30 FP7 projekata ukupne ugovorene vrijednosti oko 11 milijuna eura, što Ruđer svrstava u vodeću poziciju u Hrvatskoj po povlačenju sredstva iz Europske unije.

Dodaje se kako s tim u vezi treba reći da je za to dijelom zaslužna i veličina Instituta i broj zaposlenika koji je usporediv s brojem zaposlenih na svim ostalim institutima zajedno. No time je, ističe se, jasnije da je evaluaciji IRB-a trebalo pristupiti puno ozbiljnije nego što je to napravljeno.

Navodi se i više primjera međunarodne konkurentnosti IRB-a, među kojima i da su Ruđerovi fizičari aktivno uključeni u vodeće grupe na CERN-u, IRB odnedavno koordinira i fuzijska istraživanja i aktivnosti gospodarstva u tom području, a više od 40 posto radova Ruđerovaca objavljeno je u vrhunskim znanstvenim časopisima

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Spominju se i drugi pokazatelji po kojima se određuje kvaliteta neke znanstvene ustanove pa tako i da je, prema međunarodno priznatoj instituciji za rangiranje istraživačkih organizacija SCImago koja objavljuje godišnje izvještaje s rangiranjem više od četiri tisuće poznatijih svjetskih istraživačkih organizacija prema kriterijima međunarodne prepoznatljivosti i kvalitete znanstvene produkcije, IRB u gornjoj polovici na svjetskom i unutar 20 posto najboljih institucija na regionalnom nivou, daleko ispred drugih znanstvenih institucija iz Hrvatske.

U razdoblju koje se razmatralo u evaluaciji, 'Ruđerovci' su objavili ukupno 3348 znanstvene publikacije u znanstvenim časopisima, zbornicima s konferencija i monografijama, a samo 130 objavljeno je na hrvatskom jeziku.

U IRB-u smatraju da je evaluacija institutima trebala pomoći da otkriju svoje slabosti i korigiraju ih te kako je važno bilo i to da te slabosti istakne međunarodno povjerenstvo jer nitko u znanstvenom sustavu nema razloga vjerovati da je opterećeno sukobom interesa, te da je evaluacija trebala pomoći institutima da prepoznaju i maksimalno iskoriste svoje komparativne prednosti.

"No, nakon ovih rezultata svaki ozbiljan pokušaj reforme znanstvenoga sustava kojim bi se poticala kvaliteta i međunarodna relevantnost, a sredstva preusmjeravala prema najboljima, izazivat će dodatne otpore i podozrivost cijele znanstvene zajednice. Možda će to biti i s pravom, jer ako neka evaluacija može institut poput IRB-a olako proglasiti osrednjim čak i za hrvatske prilike, kako vjerovati da će takve evaluacije biti korektnije u budućnosti" navodi se i ističe da je to vrlo ozbiljan problem koji bi netko u sustavu sustavu trebao ozbiljno početi rješavati.

Za IRB dobro je da su vodeći ljudi u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) svjesni problema smanjenog financiranja znanosti pa se tako navodi da je zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika nedavno istaknuo kako iskustva drugih pokazuju da je povećanje financiranju znanosti za 0,1 posto BDP-a rezultira povećanjem BDP-a od jedan posto, a da tvrtke koje sudjeluju u proizvodnji novih tehnologija za CERN-u na jedan uloženi euro dobivaju povrat od četiri ili pet eura.