Tek što je udar švicarskog franka zaustavljen administrativnom mjerom koja će banke koštati oko 600 milijuna kuna na godišnjoj razini, na pomolu je novi 'švicarac'.

Sve raširenija praksa da kamate na kredite vežu uz povijesno niski euribor i libor prijeti gotovo sigurnim rastom kamata što dužnicima nosi novi udar, ali i bankama novi val loših kredita. Za razliku od 'booma' franka kad su upozorenja o potencijalnom riziku tih kredita brzo izblijedila pred njihovom niskom cijenom, Hrvatska narodna banka ovog puta puše na hladno. Na Trgu burze rade se modeli kako kapitalno penalizirati banke za vezivanje kredita uz euribor ili libor ako im troškovi financiranja nisu vezani za te referente stope. "Ako banke ne uspiju dokazati da su im troškovi izvora zaista vezani uz euribor i/ili libor onda će za taj portfelj trebati izdvojiti više kapitala budući da time imaju otvorenu kamatnu poziciju", kaže viceguverner HNB-a Damir Odak.

Ne radi se, kaže, o penalizaciji ni o zaštiti potrošača već tek provođenju postojećih propisa koji se neće značajno odraziti na kapital.Paradoksalno je da ranije kamatni rizik nije postojao jer su banke samostalno mijenjale kamate, prebacujući rizik na klijente čemu je na kraj stao zakon o potrošačkom kreditiranju. Apeli HNB-a Ministarstvu financija da se u zakon ne unosi mogućnost vezanja za euribor i libor nisu urodila plodom. O kojem se riziku radi govori da je čak 34 posto stambenih kredita vezano za euribor, tek 28 posto uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) koja je najbolji pokazatelj cijene izvora. U preostalih 38 posto stambenih redita kamata je vezana uz švicarski franak. Od svih kredita koje vraćaju građani, čak 44 posto vezano je za euribor, a tek trećina za NRS koju HNB drži kao najmanje loše rješenje.

Podsjetimo, osvrćući se na potencijalno novi 'švicarac' viceguverner Vedran Šošić nedavno je upozorio banke ne bi trebale koristiti euribor i libor jer se time kockaju prenoseći nepotreban rizik na građane već da bi trebale koristiti NRS koji predstavlja realnije troškove. Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta smatra da će biti vrlo tehnički teško dokazati koliko je portfelja vezano za euribor te se da HNB upušta u preveliko administriranje. "Obeshrabre li ih se da koriste euribor, banke će ići prema NRS-u što otvara mogućnost da njime manipuliraju pa će to opet otvoriti potrebu za novim mjerama. Problem je što klijenti nemaju mehanizam zaštite od rasta euribora nego bi, umjesto administrativne mjere, bilo bolje banke motivirati da klijentima ponude proizvod osiguranja", zaključuje Lovrinčević.