Zagrebačka županija, kao jedna od najvećih po broju poslovnih subjekata u Hrvatskoj, može se pohvaliti kontinuiranim rastom izvoza. Od 2008. do 2012. prihodi od izvoza povećali su se 13,7 posto na ukupno 4,01 milijardu kuna, a trend rasta nastavljen je i u 2013.

Prema podacima tvrtke Bisnode, pozitivnom rezultatu izvoza tvrtki Zagrebačke županije najviše su doprinijela velika i srednja poduzeća s po 371 i 156 milijuna kuna prihoda od izvoza. U pet godina do 2012. broj malih poduzeća u županiji je rastao, kao i broj srednjih, no unatoč tome njihova je produktivnost od nastupanja krize značajno smanjena.Standardno, poduzetnici Zagrebačke županije najviše su se okrenuli trgovini. Veletrgovinom se bavi njih 18,6 posto dok ih je u trgovini na malo devet posto. Time trgovina premašuje četvrtinu svih djelatnosti, a slijedi je sektor specijaliziranih građevinskih djelatnosti. Osim što je najveći broj poduzeća registriran u trgovini, u njoj je i zaposleno najviše ljudi (27,6%), nakon čega po broju zaposlenih slijedi prehrambeni sektor (8,2%) te proizvodnja metalnih proizvoda (6,4%)."Trgovci su ostvarili čak 50,4 posto ukupnih prihoda županije, a prvi do njih s daleko manjim udjelom od devet posto je bio prehrambeni sektor.

Sektor proizvodnje metalnih proizvoda ostvario je najveću neto dobit koja je iznosila 198 milijuna kuna, a 'prvi do' je opet prehrambeni sektor sa 105 milijuna kuna", kaže Branimir Kovačić, stručni suradnik u analitici Bisnodea, dodajući kako su prihodovni lideri, veletrgovci, u 2012. ostvarili 81 milijuna kuna neto dobiti.U prstenu koji okružuje grad Zagreb smjestila su se sjedišta mnogih velikih poduzeća koja predvode gospodarstvo županije. Među njima su, primjerice, proizvođač mesnih proizvoda PIK Vrbovec te trgovci farmaceutskim proizvodima Medical Intertrade i Lidl koji su subjekti sa najvišim prihodima u županiji ivišemilijunskom neto dobit. Među srednjima je visoka kvaliteta poslovanja izražena kod tvrtke RS Metali iz Novaka koja posluje u sektoru lijevanja željeza."Osim što imaju najvišu bonitetnu ocjenu A u kontinuitetu, izrazito su izvoznički orijentirana tvrtka s obzirom da čak 68,1 posto poslovnih prihoda ostvaruju u inozemstvu. Koeficijenti likvidnosti su odlični, dok su dani naplate i plaćanja ujednačeni, te iznose jako dobrih 47 dana. Investicije u dugotrajnu imovinu su im u 2012. iznosile 4,52 milijuna kuna, a dodana vrijednost je bila 23,64 milijuna kuna", kaže Kovačić.

Još jedan od primjera uspješnog srednje velikog poduzeća Zagrebačke županije je i Feroimpex automobilska tehnika. Prema podacima Bisnodea, ovaj subjekt iz sektora proizvodnje ležajeva, prijenosnika, te prijenosnih i pogonskih elemenata zapošljava 234 zaposlenika, te ima najviše bonitetne ocjene u kontinuitetu."Gotovo cjelokupnu proizvodnju izvoze, s obzirom da čak 94,1 posto od ukupno 175 milijuna kuna poslovnih prihoda otpada na inozemstvo. Neto dobit je iznosila 16,9 milijuna kuna, što ih svrstava među najprofitabilnije srednje tvrtke u županiji. Pohvalno je i 9,1 milijun kuna novih ulaganja u dugotrajnu imovinu", kaže Kovačić. No, Zagrebačka županija ima još uzdanica među srednjim poduzećima. KFK Tehnika, Messer Croatia Plin, te Kvasac su među najprofitabilnijima u županiji, a mogu se pohvaliti s respektabilnim izvozom, odličnim bonitetnim ocjenama te odličnim koeficijentima likvidnosti.S druge strane, dobar primjer uspješne male tvrtke je proizvođač proizvoda od plastike Signum Max iz Zaprešića. Prema Kovačićevim podacima, ova tvrtka zapošljava 44 osobe, a ima 3,5 milijuna kuna neto dobit u 2012. godini. Ukupni prihodi su joj na razini od 22,1 milijun kuna, od čega 14,6 posto otpada na inozemstvo. Ipak, najveći izvoznik među malima u županiji je tvrtka Laura iz Brdovca koja se bavi skupljanjem neopasnog otpada a ostvaruje 82,6 milijuna kuna prihoda iz inozemstva.

To je tvrtka koja gotovo u cijelosti izvozi svoje proizvode. Neto dobit im je 3,9 milijuna kuna, a bonitetne ocjene najveće moguće. Prema dostupnim podacima, ova tvrtka dobavljačima isplaćuje obveze u prosjeku za osam dana, što je u Hrvatskoj prava rijetkost, a može se pohvaliti i jednom od najviših prosječnih plaća među malim subjektima koja iznosi 7621 kunu.Među dobrim primjerima proizvođački orijentiranih poduzeća Zagrebačke županije izdvoja se i tvrtka Metalac Sever iz Cerika kraj Vrbovca. Taj proizvođač metalnih konstrukcija također gotovo u cijelosti izvozi svoje proizvode na strana tržišta te ostvaruje 4,2 milijuna kuna neto dobiti. Također je nositelj najviše bonitetne ocjene.Ipak, uz sve svijetle primjere koje itekako posjeduje, Zagrebačka županija nije lišena problema s kojima se poduzetnici cijele zemlje susreću. Svi oni suočeni su s padom broja zaposlenih, padom prihoda i padom dobiti. U 2012. godini poslovalo je ukupno 6628 subjekata, što je15,3 posto u odnosu na 2008.

No, kao i u ostalim županijama, taj se rast gotovo isključivo odnosi na segment malih subjekata. Najviše novootvorenih subjekata bilo je u sektoru pripreme i usluživanja hrane i pića, trgovini i servisu motornih vozila te u veletrgovini."Nažalost, usporedno sa dinamikom rasta broja malih subjekata, događao se trend smanjivanja broja zaposlenih u ovom segmentu. Tako je u petogodišnjem recesijskom razdoblju izgubljeno 3555 radnih mjesta kod malih subjekata, što predstavlja pad od 11,4 posto. Ukupnu bilancu zaposlenosti u petogodišnjem razdoblju popravilo je 18 velikih subjekata, s obzirom da su oni povećali broj zaposlenih za 1.456 osoba, što predstavlja značajan rast od 19%. Ipak, ni time se nije uspio izbjeći ukupni pad broja zaposlenih od 4,5 posto, tako da je 2012. u ovoj županiji bilo zaposleno 46.197 osoba", kaže Kovačić dodajući da su rast zaposlenih najviše ostvarili sektori proizvodnje metalnih proizvoda te prehrambeni sektor.

"Negativni rekorder po smanjenju nezaposlenosti očekivano je građevinski sektor", napominje KovačićPo analiziranim podacima i ključnim pokazateljima može se zaključiti kako su veliki subjekti donekle uspijeli prilagodti svoje poslovanje u uvjetima krizu. Ukupni prihodi su im rasli, dok su istovremeno prihodi malih i srednjih subjekata pali za ukupno 8,2 milijarde kuna. Istovremeno, operativna dobit velikih subjekata se povećala za 36,4 posto od 2008., dok je neto dobit porasla za 160 milijuna kuna što predstavlja rast od 86,5 posto. Nažalost, mali i srednji subjekti su od preko milijardu kuna ukupne neto dobiti 2008. došli do kumulativnog neto gubitka od 157 milijuna kuna u 2012. kao posljednjoj analiziranoj godini."Recesija je utjecala i na znatno smanjenje ulaganja u nabavku nove dugotrajne imovine", zaključuje Kovačić. 

Riječ poduzetnika

Tomislav Cikač, Proklima
Teško je reći kolike su točno razlike između poslovanja poduzetnika u Zagrebačkoj županiji i ostatku Hrvatske jer nisam upoznat sa svim detaljima. Vjerojatno u svakom gradu i općini u našoj zemlji ima pozitivnih i negativnih stvari koje mogu privući ili odbiti poduzetnike. No, generalno je u okolici Zagreba pozitivno poslovati jer postoji dobra infrastruktura, od prometa i komunalija, do energije i usluga. Na ovom prostoru se može naći kvalitetna kvalificirana radna snaga za gotovo svaki projekt. Isto tako, sama Županija i Grad Samobor izlazili su nam u susret s raznim poticajima i ostalim pomoći pri pokretanju investicija, a dobra je i suradnja s lokalnom zajednicom. Kao minus za podzetnike vidim što je u Zagrebačkoj županiji cijena rada puno veća nego u mnogim drugim dijelovima Hrvatske. (D. Bičak)

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Dražen Skenderović, Nord Produkt
Smatram da nema neke bitne razlike da li poduzetnik posluje u Zagrebačkoj županiji, Zagrebu, ili pak negdje u Slavoniji, Lici ili Dalmaciji. Problemi i prednosti su svugdje manje-više isti. Možda je u Zagrebu i okolici ponekad laše naći kvalificiranu radnu snagu u slučaju da se radi o jako specijaliziranoj djelatnosti, no mislim da je ostalo isto. Plaće mogu biti jednako male ili pak velike u Zagrebu i bilo gdje drugdje. Konkretno naša tvrtka je vrlo zadovoljna svojim poslovanjem i okruženjem u kojem djelujemo. Rastemo iz godine u godinu, osvajamo nova tržišta, širimo asortiman i sve smo jači. Prošle godine smo zaposlili 30 novih ljudi i smatram da se ne bi trebali fokusirati na negativnosti i za njih uvijek okrivljavati neke druge ili sam sustav. Sve ovisi o nama samima i kako se postavimo u poslu.