Vlada je s jučerašnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna povećavaju za 3,98 milijardi kuna, na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna, na 130,7 milijardi kuna.

Tako se deficit državnog proračuna smanjuje za oko 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 posto BDP-a.

Dodaju li se tom i deficiti izvanproračunskih korisnika i lokalne države, manjak proračuna opće države bio bi 4,5 posto BDP-a.

Projekcija gospodarskog rasta za ovu godinu korigirana je s 1,3 na 0,2 posto, a ministar financija Slavko Linić kaže kako je okosnicu te projekcije očekivani rast investicija za 3,5 posto.

Rebalansom poručujemo da su prave reforme započele, istaknuo je premijer Zorana Milanović te poručio da Vlada u prvoj godini procedure prekomjernog deficita ne želi radikalnim rezovima zakočiti gospodarski rast i Hrvatsku pretvoriti u Grčku.

Uštede 'poništili' povećani troškovi

Rebalansom su rashodi proračunskih korisnika smanjeni za 3,6 milijardi kuna, no učinak tih ušteda 'poništili' su povećani troškovi koji su morali biti ugrađeni u proračun u ukupnom iznosu od 3,7 milijardi kuna. Uz ostvarene uštede u rebalans je trebalo 'ugraditi' i povećane troškove za sanaciju preostalog duga zdravstva od 3,2 milijarde kuna, povećane troškove za mirovine za 255 milijuna kuna te veće izdatke za programe za zapošljavanje, objasnio je Linić.

Na rashodnoj strani Vlada planira uštede kroz uskratu isplate uvećanja plaća državnih i javnih službenika i namještenika za 4, 8 i 10 postotnih bodova nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža, što je ušteda od oko 340 milijuna kuna u ovoj godini.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Donesena je i odluka o smanjenju osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, čime će njihova plaća biti smanjena za 6 posto, što je 250 milijuna kuna ukupno u ovoj godini.

Za 750 milijuna kuna režu se materijalni rashodi, za 300 milijuna kuna financijski rashodi, a za 170 milijuna kuna troškovi u zdravstvu, dok se subvencije režu za 700 milijuna kuna

Na prihodnoj strani mjere bi donijele povećane prihoda za 5,8 milijardi kuna, no negativan učinak smanjenjenja stope gospodarskog rasta je oko 1,8 milijardu kuna, pa u konačnici prihodi rastu za oko 4 milijarde kuna.

U sklopu rebalansa Vlada je predložila izmjene Zakona o doprinosima kojima se povećava opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, što bi povećalo proračunske prihode u ovoj godini za 1,6 milijardi kuna.

Vlada je povećala i trošarina na duhan i cigarete, a izmjenama Zakona o igrama na sreću Vlada predlaže oporezivanje svih dobitaka na tim igrama, ove bi godine trebalo prihode proračuna povećati za oko 300 milijuna kuna, a još oko 200 milijuna kuna očekuje se od većih prihoda od koncesija.

Povlačenjem dobiti iz trgovačkih društava u državnom vlasništvu u proračun bi se trebalo sliti još 500 milijuna kuna, a prihodi će se povećati i prebacivanjem iz drugog u prvi mirovinski stup osiguranika koji imaju benificirani radni staž. Jednokratno, povlačenjem njihove štednje kumulirane unazad 10-tak godina, ove bi se godine dobilo 2,8 milijardi kuna prihoda, ali još oko 400 milijuna kuna od redovnih uplata.

Milanović: Rebalans poruka da su reforme stvarno započele

Premijer Milanović na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade istaknuo je kako je rebalans jasna politička poruka Vlade da su reforme stvarno započele i to je temelj i početak procesa koji ćemo nastaviti idućih godina.

Umjesto zaduživanja, Vlada se opredijelila za smanjivanje potrošnje i deficita, a u ovoj godini to će biti oko 4 milijarde kuna, kazao je.

"To je puno, ali manje od onoga što preporuča Europska komisija, ali to je predmet razgovora i pregovora", dodaje premijer ističući kako po tom pitanju postoje i određene razlike u stavovima MMF-a i Europske komisije.

Prema preporukama iz procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je u ovoj godini deficit trebala smanjiti za 2,3 posto. Misija MMF-a, pak, i smanjenje oko 1 posto u ovoj godini ocjenjuje prihvatljivim s obzirom na izostanak gospodarskog rasta, a okretanje održivijim mjerama na rashodovnoj strani predlaže u srednjem i dužem razdoblju.

"Hrvatska u ovom trenutku radi i ide naprijed, ali nećemo dopustiti da se radikalnim rezovima u prvoj godini zatuče rast", naglasio je Milanović i poručio da Hrvatska neće biti Grčka.

"Što god EK rekla mi ćemo to poštivati, ali Hrvatska neće biti Grčka, dakle nećemo dopustiti da se radikalnim mjerama, naspram ozbiljnih mjera koje poduzimamo, zatuče ono malo što imamo. To je jasan politički stav, uz dužno poštovanje prema svima", rekao je.

Ističe da rebalansom proračuna smanjenje potrošnje neće ići na teret građana jer se neće rezati mirovine, plaće i porodiljne naknade, a neće biti ni novog poreznog tereta za građane.

Otklonio je mogućnost novih poreza, poput poreza na imovinu, nekretnine ili kamate na štednju, rekavši kako u ovom trenutku za to nismo spremni.

Josipović: trebat će mudrosti i znanja da se bitno ne naruši društveni standard

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je kako će trebati mudrosti i znanja da se sa smanjenim proračunom bitno ne naruši društveni standard. "Kresanje proračuna podrazumijeva i rješavanje nekih ne baš jednostavnih i lakih pitanja jer znamo da o proračunu ovisi i društveni standard – zdravstvo, školstvo, obrazovanje, kultura, znanost… I trebat će mudrosti i znanja da se sa smanjenim proračunom bitno ne naruši taj dio društvenog standarda", rekao je predsjednik Josipović koji je danas boravio u Splitu.

Saborska oporba žestoko po proračunu

Saborska se pak oporba žestoko obrušila na predloženi rebalans.

"Vlada bi u cijelosti treba otići na post do kraja godine, a ne samo do Uskrsa", izjavio je laburist Dragutin Lesar koji pozitivnim ocjenjuje jedino vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 15 posto.

"Najveću cijenu rebalansa platit će nezaposleni radnici i bolesnici, zbog 710 milijuna kuna smanjenja stavke u zdravstvenom sustavu, što smatramo neprihvatljivim", kazao je Lesar.

"Gospodarstvo se pokušava pokrenuti samo mjerama štednje i uštedama ali to, na žalost, neće ići", ističe Lesar.

"Hrvatska više ne može ovako: živjeli smo na kredit, a Hrvatska umire na rate", ustvrdio je HDSSB-ov Krešimir Bubalo ocjenivši da Vlada vodi promašenu politiku.

Za HDZ-ovog Domagoja Ivana Miloševića predloženi je rebalans dokaz da Vlada ne zna ni kako voditi zemlju niti kuda je vodi.

"Vraćaju zdravstveni doprinos na 15 posto, a to je jedina mjera koju su proveli u rasterećenju gospodarstva", kaže Milošević i pita hoće li smanjiti PDV, s obzirom da zdravstveni doprinos vraćaju na 15 posto.

Poslodavci će imati skuplje poslovanje

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić smatra kako je iz rebalansa vidljivo da će poslodavci imati skuplje poslovanje, što će smanjiti mogućnost investiranja i zapošljavanja, a također je vidljivo da nema stvarnih reformi kako bi se počeli rješavati problemi i krenulo u oporavak gospodarstva.

"Dva su elemenata ovog rebalansa. Prvi je matematički, oko 1,7 milijardi kuna ćemo mi poslodavci imati skuplje poslovanje u Hrvatskoj, što znači da ćemo iz dobiti morati platiti 1,7 milijardi kuna više nego je to bilo u prošloj godini, što ponovo smanjuje mogućnost investiranja i zapošljavanja", kazao je Majetić.

Drugo je da još uvijek nema stvarnih reformi. "Još uvijek ne vidimo uz taj proračun ono što je nama nužno, što očekujemo, tražimo, molimo, najavljujemo, a to je pitanje stvarnih reformi u ovoj zemlji, gdje bi onda sve ovo što sad radimo i svi ovi ekstra troškovi koje imamo kao poslodavci i nameti koji nam se svaki dan pojavljuju imali smisla, odnosno ne vidim da idemo u smjeru koji bi trebao izvući zemlju iz krize", kazao je Majetić.

Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić ocijenio je neodgovornim što Vlada svaka tri mjeseca radi rebalans, uz ocjenu da ni novi proračun neće dugo izdržati ako se nastavi loša poduzetnička klima, smanjenje potrošnje građana i nedostatak investicija.

Analitičari – moguć novi rebalans

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je rebalans napravljen pod pritiskom Europske unije te da će ove godine vjerojatno biti još jedan rebalans.

"Rebalans je napravljen pod pritiskom EU, koji zahtijeva da se smanji deficit državnog proračuna središnje države do 2016. na razinu kriterija iz Maastrichta, tako da će se ove godine morati napraviti vjerojatno još jedan rebalans, zavisno o tome kako će se kretati prihodovna strana", kazao je Novotny.

Mišljenja je kako je potrebno učiniti nešto značajnije zahvate na rashodovnoj strani, a za što je potreban konsenzus.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci, ocjenjuje kako prijedlog rebalansa upućuje na to da je pred Hrvatskom jedno duže razdoblje fiskalne prilagodbe koje će, s obzirom na strukturu gospodarstva, neminovno imati negativni utjecaj na razinu gospodarske aktivnosti i zaposlenosti.

Bez suštinskih mjera reformi i vremena da one počnu djelovati, u Hrvatskoj je jako sužen prostor za smanjenje rashodovne strane proračuna, a vidimo i trend pogoršanja strukture javne potrošnje, upozorava Šantić.