Iako su proizvođači i trgovci najavili da će pokrenuti postupak ocjene ustavnosti Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu – počelo je zbrinjavanje ambalažnog otpada. Od ovog tjedna pa sve do sredine ožujka, dok se trgovci ne pripreme, nepovratnu ambalažu će sakupljati i otkupljivati komunalna poduzeća, a koncesionari će ih odvoditi na reciklažu. Jer, ubuduće otpad se neće kao dosad samo odlagati već i selektirati, ono što može reciklirati i koristiti kao energija, a tek tada ono što ostane odlagati. Poručuju to iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pozivajući se na standarde EU koji se konačno moraju početi primjenjivati.

U bivšoj ciglani
U Hrvatskoj je registrirano devet tvrtki za reciklažu od kojih će najveća tvornica za preradu pet ambalaže BBS, godišnjeg kapaciteta od 10 tisuća tona, službeno proraditi ovih dana u Podrutama pokraj Novog Marofa. U tvornici tvrde da mogu preraditi svu skupljenu ambalažu u Hrvatskoj koju propisuje novi pravilnik. Nešto manji pogon za reciklažu pet ambalaže Brković d.o.o. postoji otprije i u Svetoj Nedjelji. Fond je sufinanciranjem kamata pomogao gradnju dviju tvornica – Gumimpex u Varaždinu i BBS u Podrutama. Fond je BBS-u, tvrtki u vlasništvu Barbare Bešenić, odobrio subvenciju kamatne stope u iznosu od tri milijuna kuna. To je učinjeno, kažu, jer je u Podrutama sagrađen Centar za reciklažu plastike koje je prvo cjelovito postrojenje takve vrste u Hrvatskoj, temeljeno na najmodernijim tehnologijama sortiranja, pranja te regranuliranja PET-a i ostale plastike. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 12,7 milijuna eura, a uz vlastita ulaganja dio sredstava osiguran je putem Fonda za razvoj i zapošljavanje (četiri milijuna eura), kreditom Credo banke (milijun eura) i Hypo Alpe Adria banke (5,7 milijuna eura). Projekt reciklaže plastičnog ambalažnog otpada počeo se realizirati unatrag dvije godine kupnjom lokacije u Podrutama i prenamjenom građevinskih hala bivše ciglane u proizvodne hale za reciklažu.

Poseban račun
Osim pogona, Centar uključuje i prostore za skupljanje i sortiranje plastike površine 10 ha, odgovarajuće prilazne putove i vlastiti industrijski željeznički kolosijek. Kapacitet postrojenja je 5000 tona godišnje, ali moguće je, kažu, povećanje kapaciteta prerade i do 10.000 tona. U BBS-u naglašavaju kako se za razliku od ostalih postrojenja razlikuju u tomu što će imati proizvode od reciklaže za koje su već zainteresirani prehrambeni brandovi poput Lure, Agrokora i Podravke. U pogonu je zaposleno 50 ljudi koji rade na poslovima sortiranja, pranja i granuliranja. Kad prorade punim kapacitetom, ukupno će ih raditi više od stotinu, a indirektno između 300 i 500. Fond je u Varaždinskoj županiji za sanaciju pet službenih neuređenih odlagališta otpada, zatim za izgradnju pogona za preradu guma i pogona za reciklažu ambalaže odobrio sredstva u visini oko 31 milijun kuna. Direktor Fonda Vinko Mladineo poručuje: “Na poseban račun Fonda uskoro će se početi kumulirati sredstva prikupljena od naknada za ambalažu i ambalažni otpad koje ćemo dalje transferirati isključivo u financiranje sustava uporabe i reciklaže ambalaže.” Mladineo naglašava kako postoji velik interes gospodarskih subjekata koji žele uložiti sredstva u ekonomski isplativa postrojenja za reciklažu različitih vrsta otpada, posebno PET ambalaže. U partnertskom odnosu s Fondom je i tvrtka Tehnix d.o.o. u Donjem Kraljevcu s kojom je potpisan ugovor o zajedničkom ulaganju u proizvodnju strojeva-sabirnika i opreme za baliranje. Vrijednost investicije je dva milijuna kuna. Osim što će Fond dati prve strojeve za automatsko preuzimanje, pakiranje i naplatu PET i MET povratne ambalaže na korištenje pojedinim trgovinama, budućim kupcima Tehnix će ih morati prodavati po povoljnim uvjetima.

Uvoziti sirovine
Da je skupljanje otpada i njegovo zbrinjavanje doista unosan posao potvrđuje Saubermacher u Grazu koji ima godišnji promet od 128 milijuna eura i 1200 zaposlenih u više europskih poslovnica. Iako je Saubermacher već nekoliko godina prisutan i u Hrvatskoj, prema Pravilniku o ambalažnom otpadu samo domaće tvrtke mogu reciklirati onaj otpad koji se skupi posredstvom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Među domaćim su reciklažerima, osim BBS-a, Brkovića i Gumimpexa još Vetropack Straža te Belišće i Pan industrija. Reciklažom se još bave tvrtke Sirovina odlagalište d.o.o. u Zadru, Kova d.o.o. u Braclinu, Drava Internacional d.o.o. u Osijeku, Straža plastika d.d. u Humu na Sutli te Unijanova d.o.o. u Zagrebu. Oni koji recikliraju staro staklo i papir na domaćem tržištu nemaju dovoljno sirovina pa ih moraju uvoziti.

U Varaždinu prva hrvatska tvornica za reciklažu guma

Među ostalim, Fond subvencionira kamate, također u visini tri milijuna kuna za kredite korištene u gradnji prve hrvatske tvornice za reciklažu guma koja je otvorena u listopadu prošle godine u Varaždinu. Uz pomoć Fonda tu su dopremljene gume sa smetlišta diljem Hrvatske gdje se u Gumiimpexu prerađuju. Godišnje će se u pogonu vrijednom oko 6,2 milijuna eura preraditi oko 15 tisuća otpadnih guma. Fini granulati nakon reciklaže ponovno će se koristiti u proizvodnji gume, industriji obuće i u građevinarstvu. Pogon bi mogao zaposliti do 170 radnika.