Mnogo ideja za povećanje prihoda i smanjenje rashoda izvrtjelo se 'na stolu' Vlade i nakon što su u siječnju predstavljene smjernice za rebalans. Prema neslužbenim informacijama, na razini državnog proračuna deficit bi se rebalansom u odnosu na prvotni plan trebao smanjiti za približno četiri milijarde kuna, na nešto ispod 14 milijardi kuna. Koliki će biti ukupni fiskalni manjak središnje države nakon što je 2013. dosegnuo gotovo 21 milijardu kuna (procjena HNB-a), ostaje vidjeti. Iz Vlade su usporedo s prelamanjem odluka oko osiguranja dodatnih prihoda posljednjih dana uvjeravali i da je na rashodima osigurano planiranih 3,6 milijardi kuna dodatnih ušteda, no to očigledno nije i iznos smanjenja rashoda. Jer, uštede su uvelike poništene izdacima koji nisu bili ugrađeni u prvotni proračun, poput rješavanja dugova zdravstva, a u manjoj mjeri i troška indeksacije mirovina.

Što je od mjera koje su se još donedavno vagale na kraju ostalo, a što otpalo, ponešto se može iščitati već iz najave dnevnog reda današnje sjednice Vlade. Uštede na izdacima za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama na kraju će se u dobroj mjeri tražiti u "uskrati" isplate uvećanja plaća za 4, 8 i 10 posto za zaposlene s više od 20, odnosno 30 i 35 godina radnog staža, koja su ugovorena kolektivnim ugovorima i drugim sporazumima potpisanim s Vladom.

Za koji će se iznos time smanjiti masa plaća u javnom sektoru, u obrazloženju prijedloga se ne precizira, no Vlada je za tu stavku najavljivala smanjenje za oko pola milijarde kuna. Već ranije, pak, premijer Zoran Milanović najavio je smanjenje plaća državnih dužnosnika, i to za šest posto. Toliko smanjenje osnovice za obračun plaća čeka i suce i druge pravosudne dužnosnike, o čemu se odnedavno govorilo u terminima "razmatranja".

Istodobno, Vlada ponovno inicira pregovore o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora u zdravstvu, s naglaskom na pitanje dežurstava čije postojeće uređenje "generira visoke troškove za zdravstveni sustav". Stoga će se kroz pregovore nastojati postići dogovor oko njihova smanjenja do povećanja BDP-a.

Kad su posrijedi zdravstveni doprinosi, od prošlog tjedna nema nikakvih nedoumica. Povećanje stope zdravstvenih doprinosa sa 13 na 15 posto proračunu bi, s obzirom na početak primjene, ove godine trebalo donijeti dodatnih oko 1,6 milijardi kuna prihoda (iduće godine oko 2,4 mlrd. kuna). Veći efekt na prihodnu stranu od toga ima samo vraćanje osoba s beneficiranim stažem iz drugog u prvi mirovinski stup (2,8 milijardi kuna štednje plus 300-400 milijuna tekućih uplata doprinosa), ali za to je zakonska podloga osigurana već u siječnju.
I izmjene Zakona o igrama na sreću mjera su koja je već duže vrijeme izvjesna i sad se samo normativno pokriva. Oporezivanje svih dobitaka prihode bi, prema najavama, trebalo podebljati za oko 300 milijuna kuna. Vlada će danas potvrditi i promjene financijskih planova Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta, no tek ostaje vidjeti znači li to manje planove njihovih investicija i za koliko manje.

Na Vladi će se napokon naći i izvješće o pregovorima s Adris grupom u vezi s Croatia osiguranjem, s nacrtom Ugovora o kupoprodaji dionica i Dioničarskog ugovora. To nije dio priče o rebalansu u smislu smanjenja deficita, ali je važna operacija za račun financiranja. Zbog izostanka planiranih prihoda od privatizacija u 2013. (a CO je bila najveća) Vlada je na Badnjak prošle godine posegnula za kratkoročnim (na tri mjeseca) zaduženjem za 200 milijuna eura.