Trebalo bi biti za pohvalu ako netko očekuje maksimum za svoju državu umjesto što se to proglašava euroskepticizmom, prokomentirala je predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić stavove svog predizborno-koalicijskog partnera, šefa HSS-a Josipa Friščića, koji smatra da Hrvatska ne treba ući u Europsku uniju barem idućih deset godina, te kako je nužna revizija SSP-a. Adlešić se odbila decidirano izjasniti podupire li premijera Sanadera, s kojim je njena stranka također u koaliciji, koji želi i očekuje da Hrvatska pristupi Uniji 2009., ili Friščiću koji to ne želi prije 2016., nego je samo ponovila prethodnu rečenicu. Friščić je, pojašnjavajući svoje tvrde euroskeptične stavove, dodao kako je izvjesno da ćemo ući u EU, te da je manje važno kada će se to dogoditi. Tražimo ono što mislimo da je za nas najbolje, kaže, i ne trebamo samo preuzimati ono što nam diktiraju. Nerealno je očekivati da ćemo u EU 2009., ističe Friščić, jer u Bruxellesu nema konsenzusa oko njihova temeljna akta. Nećemo biti spremni ni s reformama, koje uostalom moramo provoditi ponajprije zbog sebe, a ne zbog Europe, zaključuje šef HSS-a, uz očekivanje da se u Saboru ponovno otvori rasprava o Sporazumu o stabilizaciji i pristupanju. Tumačenju stavova daruvarske koalicije u vezi s priključenjem Hrvatske EU pridružio se i potpredsjednik HSLS-a Ivan Čehok ističući kako Hrvatska nema apsorpcijskih sposobnosti, niti administrativnog kapaciteta za preuzimanje sredstava koja joj se nude kroz razne europske fondove. Na prste jedne ruke može se nabrojati što smo sve iskoristili, kaže Čehok, a kao ilustraciju navodi razgovor s jednim bruxelleskim lobistom koji ga je upozorio kako Hrvatska koristi manje sredstava iz fondova EU od Namibije, koja uopće nije europska zemlja.

Samouprava
Tim je primjerom potkrijepio i zalaganje dviju stranaka za decentralizaciju Hrvatske i dekoncentraciju moći s državne razine budući da, kako kaže, u ovakvom sustavu jedinice lokalne samouprave teško mogu surađivati s državnom vlašću pa im je otežano i predlaganje projekata koji povlače sredstva iz europskih fondova. HSS i HSLS, naime, jučer su okupili novinare kako bi objavili da će pripremiti strategiju decentralizacije Hrvatske kao preduvjet ravnomjernom razvoju Hrvatske. Uz čelnike stranaka, na konferenciji za novinare nazočili su njihovi župani i gradonačelnici kako bi demonstrirali potrebu decentralizacije države, te poručili da uz prijenos obveza na njih treba prenijeti i financijska sredstva kako bi mogli ispuniti svoje programe i obaveze prema građanima.

Decentralizacija
Najavljeno je kako će HSS i HSLS pripremiti strategiju koja će se temeljiti na upravnoj, financijskoj i političkoj decentralizaciji zemlje, te supsidijarnosti u ustroju države, a iz nje će izraditi zakone koji će kroz poreznu redistribuciju osigurati ravnomjerni razvoj svima i, kako je istaknula Adlešić, deprovincijalizaciju Hrvatske. Upravo ta strategija i prateći zakoni, najavila je, bit će uvjet daruvarske koalicije za priključenje idućoj vladi. I Adlešić i Friščić podupiru ono što je do sada učinila Sanaderova vlada na decentralizaciji, no ističu kako je više riječ o deklarativnim, a ne konkretnim potezima, te kako nije riječ o cjelokupnoj reformi lokalne samouprave nego se rješava segment po segment. Tako podupiru i Zakon o financiranju lokalne samouprave kojim vlada namjerava porezne prihode od dohotka ostaviti lokalnoj samoupravi, što bi županijama, gradovima i općinama već u idućoj godini donijelo 800 milijuna kuna više. Strategija koju najavljuju ipak neće biti prepreka potpori tom vladinom zakonu i proračunu jer, kazala je Adlešić, podupiremo HDZ-ovu vladu i želimo da odradi mandat do kraja, a nakon izbora odlučivat ćemo na temelju potpore našoj strategiji.