Farmaceutska industrija u industrijskoj strategiji koju je izradilo Ministarstvo gospodarstva svrstana je u grupu 'pokretača', odnosno djelatnosti koje bi trebale vući gospodarstvo.

Uložili su u 2012. više od milijardu kuna, izvezli proizvode u vrijednosti od 3,2 milijarde kuna i u proračun uplatili 1,2 milijardu kuna poreza, prireza i doprinosa. Ipak, dok ih ministarstvo gospodarstva hvali, domaći farmaceuti upozoravaju da ih Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje guši. Zato vape za pomoći i tvrde: Ovo malo industrije što je ostalo brzo će nestati! Boje se daljnjih pritisaka na profitabilnost koji će uslijediti u pokušaju uštede novih 135 milijuna kuna na lijekovima koje je najavio ministar zdravlja Rajko Ostojić, a uvjereni su da će se ta ušteda prebiti preko lijekova 'na recept' čija se cijena ionako ruši proteklih godina.

Stavljeni su, tvrde, u neravnopravni položaj s proizvođačima iz inozemstva, a svemu je kumovao takozvani vodič za prepisivanje lijekova kojim se liječnicima preporučuje prepisivanje najjeftinijih lijekova. Informatički sustav kojeg liječnici koriste, kažu farmaceuti, forsira najjeftiniji lijek bez obzira ima li ga ili ne i u ljekarnama pa su i pacijenti koji moraju na nekoliko adresa tražiti isti lijek pogođeni ovom praksom.  "HZZO ne prihvaća naše prijedloge u kojima nudimo gotova rješenja kako provesti uštede bez da se uništi domaća industrija", kaže nam izvor iz jednog od domaćih proizvođača lijekova.

A glavni među tim prijedlozima je da se sustav vrati terapijskom referiranju cijene lijekova. To je sustav u kojem se u godišnjem ritmu određivalo referentnu cijenu za neku skupinu lijekova koja ima isti terapijski učinak. Farmaceuti bi ponudili veći broj lijekova po istoj cijeni, a liječnici bi sami određivali koji od lijekova po izboru žele prepisivati. To bi dovelo do ravnopravnije tržišne utakmice na tržištu lijekova na kojem se godišnje 'vrti' 3,1 milijarda kuna, uz još oko pola milijarde kuna prihoda koji se ostvaruju na prodaji bolničkih lijekova.