Hrvatsko tržište rada posljednjih se godina stubokom izmijenilo, uvedene su zakonodavne promjene, osnovane su nove institucije, a razvija se i kakav-takav socijalni dijalog. U isto vrijeme nezaposlenost se smanjuje zahvaljujući pozitivnim makroekonomskim promjenama te Vladinim ulaganjem u infrastrukturu. To ipak nije dovoljno jer je hrvatsko tržište rada još rigidno, centralizirano i segmentirano. Mobilnost radne snage ne postoji kao ni regionalna politika zapošljavanja zbog čega je hrvatsko radno zakonodavstvo jedno od najrigidnijih u Europi, upozorava Međunarodna organizacija rada (ILO).

Zaštićeni i nezaštićeni
Kako bi Hrvatska unaprijedila tržište rada te potaknula zapošljavanje, ILO predlaže preispitivanje radnog zakonodavstva, povećanje naknada za nezaposlenost te subvencioniranje zapošljavanja. Taj se proces mora dogovoriti među socijalnim partnerima imajući u vidu zadržavanje konkurentnosti hrvatskog radnika na međunarodnom planu. ILO predlaže smanjivanje nameta za poslodavce efikasnim zakonskim promjenama koje je nedavno zatražila i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Predlažu i osnivanje radnih sudova, na kojima bi se u najkraćem roku rješavali radni sporovi, karakterizirajući hrvatsko zakonodavstvo kao sporo i neefikasno. Osim radnih sudova, ILO predlaže i jaču ulogu i kompetencije radnih inspektora, čiji se broj mora žurno povećati. ILO se zalaže za smanjivanje razlika između ekstremno zaštićenih zaposlenika u državnim službama te radnika zaposlenih na određeno vrijeme posebice kod privatnika koji ne poštuju njihova prava. Iako priznaju napredak u socijalnom dijalogu, preporučuju njegovo daljnje jačanje. Inzistiraju na osnivanju lokalnih agencija za zapošljavanje koje bi na dnevnoj bazi svojim klijentima pružale sve potrebne informacije o potrebama za zaposlenicima, pravima za vrijeme nezaposlenosti kao i o mogućnostima prekvalifikacije. Hrvatski je sustav centraliziran i treba mu potpuno drukčiji pristup, smatraju u ILO-u. Takve lokalne agencije moraju se povezati s centrima za socijalnu skrb kako bi pružile svu potrebnu pomoć najranjivijim skupinama u društvu.

Previsoke naknade
ILO drži da se naknade za vrijeme nezaposlenosti moraju povećati dugoročno kako bi se smanjio rizik od siromaštva kod nezaposlenih osoba. Naknade ne smiju biti previsoke kako nezaposleni ne bi o njima postali ovisni. Dugotrajno nezaposlenima kao i onima koji su izgubili pravo na naknade za vrijeme nezaposlenosti ILO predlaže volonterski angažman na poslovima od društvene koristi kako ne bi izgubili radne navike, što smatraju izuzetno važnom prekretnicom na stagnirajućim tržištima rada kao što je domaće. Angažiranima bi se ipak isplatio rad jer bi dobili određenu naknadu, a automatski bi se povećala i njihova mogućnost zapošljavanja. Zbog starenja stanovništva Međunarodna organizacija rada predlaže produljenje roka za odlazak u mirovine i teže uvjete za ostvarenje prijevremene mirovine.

Edukacija o bkoristi od starijih zaposlenika
Obrazovni sustav i gospodarstvo u Hrvatskoj nisu povezani. Ne postoji, stoji u izvješću, veza između potreba tržišta rada te obrazovanja. Stoga predlažu povećanje proračunskih izdvajanja za cjeloživotno obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba, kao i zaposlenih čije se kompetencije na tržištu rada više ne traže. Upozoravaju da se školski kurikulum mora neprestano unapređivati i modernizirati, a posebice se treba poticati učenje o modelima razvoja poduzetništva i samozapošljavanja koje je u nas poprilično marginalizirano. Posebna pozornost mora se posvetiti edukaciji poslodavaca o mogućnostima i koristi koju mogu imati od starijih zaposlenika, skupine koja je ekstremno marginilizirana ne samo na hrvatskom tržištu rada već na cijelom istočnoeuropskome.