Nakon izgubljenog desetljeća, Europa ponovno pokušava poništiti pad proizvodnje i povećati njezin rast, piše EurActiv.

Pitanje povratka industrije u Europu bit će jedna od glavnih tema na predstojećem kvartalnom summitu čelnika članica Europske unije koji će se 20. ožujka održati u Bruxellessu. Hrvatska Vlada nedavno je javnosti predstavila nacrt Industrijske strategije po kojoj je najveći potencijal Hrvatske u farmaceutici, proizvodnji računalne i elektroničke opreme i optičkih proizvoda, metalnoj industriji, ICT-u, proizvodnji elektroničke opreme, proizvodnji strojeva i uređaja. Dio je to strategije industrijske renesanse u Europi zbog čega Bruxelles već nekoliko godina vodi kampanju za industrijski preporod zajednice država, smatrajući da je industrija pokretač konkurentnosti i stvaranja radnih mjesta. Sve više građana i čelnika zemalja EU uvjereno je da je EU potrebna ozbiljna industrijska politika kojom bi se zaustavio odljev proizvodnje u Aziju. Europska komisija od 2010. godine izrađuje različite strategije reindustrijalizacije Europe birajući tehnološke pobjednike poput pametnih mreža i printera s 3D tehnologijom.

Posljednji takav dokument donesen je u siječnju ove godine u kojemu je postavljen cilj po kojemu bi industrija do 2020. godine imala više od 20 posto u udjelu BDP-a Unije. Taj cilj je, međutim neobvezujući za članice, za razliku od sličnih ciljeva, poput smanjenja ugljičnog dioksida. Industrija je na početku stoljeća predstavljala gotovo 18 posto BDP-a EU, ali je taj udjel danas pao na 15 posto. Jedan od razloga pada proizvodnje je povećanje udjela usluga u BDP-u te selidba proizvodnih pogona izvan granica EU uslijed većih poreza i koštanja radne snage, piše EurActiv. Sada su se Europljani shvatili da to možda i nije bila tako dobra ideja pa se iseljenilčki val smanjio, a neki se čak i vraćaju u Europi jer su se tek nedavno dokučili da im ne odgovara državno kontrolirana ekonomija kao u Kini ili slaba infrastrukturna baza u Indiji.

Osim toga, ne odgovara im i što rastom gospodarstva tamošnjih zemalja raste razina obrazovanja i srednja klasa, a time i zahtjevi za većim dohocima. Izvanredna sjednica Europskog vijeća posvećena isključivo industrijalizaciji koja se trebala održati u veljači je otkazana, ali će tema biti podjednako važna na sastanku čelnika krajem ožujka. Odluke koje će se donositi za ponovno oživljavanje industrije odrazit će se na, pozitivan ili negativan način, i na druge sektore pa je Komisija izjavila da je spremna mobilizirati razvojne regionalne fondove za pomoć u tranziciji prema novoj industrijalizaciji. Veći udjel strukturnih fondova sada bi mogla upotrijebiti za inovacije i industriju i odbaciti poticanje znanja temeljenog na uslugama o kojima je kao glavnim pokretačima rasta Bruxelless mantrao prije samo deset godina.U Europi, naravno ima i mnogo skeptika zbog ovakvog zaokreta Komisije koja im odgovara da je shvatila da svako novo radno mjesto u industrijskoj proizvodnji stvara  0,5 do dva nova radna mjesta u drugim sektorima.

Da bi Komisijin zaokret uspio, potreban je zajednički glas potpore svih čelnika zemalja EU. Nije isključeno niti da novi europski izbori zakazani za svibanj i njihovi rezultati promijene prioritete pa oživljavanje industrije padne u drugi plan.  Oni koji podupiru industrijalizaciju nadaju se da će Italija koja u drugoj polovici godine preuzima predsjedanje Europskom unijom inzistirati na planu budući da je ta zemlja drugia najveća industrijska sila poslije Njemačke u EU i peta u svijetu. Europski povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani naglasio je da je Europa još uvijek daleko od cilja od 20 posto, ali da čelnici na nadolazećem summitu industrijalizaciju moraju staviti u "srce agende".