S procjenom da će do kraja godine naplata oko petine kredita biti upitna, čišćenje bilanci banaka postaje prioritet.

U posljednji par godina sedam banaka prodalo je oko sedam milijardi kuna loših kredita, odnosno oko 15 posto svih problematičnih povuče li se crta u rujnu prošle godine, podaci su Hrvatske narodne banke. Proces bi se uskoro mogao intenzivirati, posebno dođe li oporavka i rasta potražnje za bankovnim proizvodima, smatraju analitičari Hrvatske narodne banke.'Dezinfekcija' knjiga tek je na početku; od sedam milijardi čak 5,6 milijardi iščistila je Hypo banka krajem 2012. u sklopu restrukturiranja grupe.

Sam proces ide sporo zbog dugih sudskih procesa, inercije banaka kojima otpisi gutaju dobit pa sve do nepostojećeg sekundarnog tržišta za prodaju zaplijenjenih nekretnina. HNB, koji je od listopada postrožio klasifikaciju loših kredita u namjeri da banke potakne u čišćenju, upozorava da je ubrzavanje tog procesa interes i države. Ona bi se u njega mogla uključiti dugo najavljivanim zakonom o osobnom bankrotu, preuzimanjem imovine od banaka koja bi se potom stavila u upotrebu, primjerice iznajmljivanjem, ili porezima stimulirala brže otpisivanje loših kredita. "Takvi potezi mogli bi ubrzati proces čišćenja bilanci, no iskustva drugih zemalja upućuju na to da je realan rok u kojem se javljaju opipljivi rezultati oko dvije do tri godine", ističe središnja banka u najnovijoj Financijskoj stabilnosti.

Nepoznanica ostaju predstečajne nagodbe u kojima je prijavljeno oko 45 milijardi kuna dugova, od čega je tvrtke bankama duguju oko deset milijardi kuna. Iako se mnogo očekivalo od predstečaja, tek je u 5 posto iznosa potraživanja sklopljena nagodba. Ključ uspjeha drže, između ostalog, i banke koje moraju pristati na kompromise što nevoljko rade zbog velikih troškova otpisa. Da pristanu na njih, to bi im srednjem roku donijelo zamah zarada i rješavanje problema loših kredita što pozitivno djeluje na kreditni rast, zaključuje HNB.