Mađarska OTP banka odustala je od privatizacije HPB-a, no hrvatski je OTP kupio Bancu Popolare Croatia (BPC), čije je dubinsko snimanje počeo još prije iskazivanja interesa za HPB. Još u trenutku ulaska na naše tržište kupnjom Nove banke najavili su širenje, a nakon ekskluzivnog intervjua o planovima banke s predsjednikom Uprave OTP-a Balázsom Békeffyjem, očigledno je da će uskoro biti i novih preuzimanja…

Prva je akvizicija nakon OTP-ova ulaska na hrvatsko tržište gotova. Što je sljedeće? 
Jedna vrlo zanimljiva godina. Najveća i najintenzivnija zadaća ove godine bit će integracija Bance Popolare Croatia, što u najvećem dijelu želimo završiti ove godine. Također, i dalje pratimo tržište i tražimo nove prilike za širenje akvizicijama. 

Idealan odgovor bio bi da mi sad nabrojite potencijalne mete za koje ste zainteresirani…
Na žalost, banke se ne mogu kupovati kao mandarine…

Imate li neki ciljani "deadline" do kojeg kanite postići željenih 10-ak posto tržišta? 
Nemamo stroge ciljeve u tom smislu. Već smo dugo spremni za akvizicije, a sad je počelo pravo vrijeme da ih i ostvarujemo. Gledamo što se događa na tržištu, procjenjujemo što bi nam moglo biti poželjno i vrijedno i što se uklapa u našu strategiju i onda odlučujemo ako su uvjeti povoljni. 

Priča se da su apetiti i veći? Kruže glasine o tome da je mađarska matična banka zainteresirana za PBZ, pa i sa samu Intesu… 
Mađarska OTP banka slijedi strategiju širenja i pažljivo promatra događanja na europskom bankarskom tržištu, ali i na udaljenijim, primjerice, azijskim tržištima, što njezini čelnici već neko vrijeme naglašavaju u svojim istupima. Situacija u Europi je zanimljiva zbog utjecaja krize i pokušaja rješavanja teškoća unutar eurozone, pa me ne čudi da su se pojavile ovakve glasine. Koliko je meni poznato, zasad nema čvrsto određenih interesa za bilo koju zapadnoeuropsku bankarsku grupu. 

Što vam Banco Popolare donosi u svom portfelju? Kako stoje s lošim kreditima? 
Bilanca banke fokusirana je na stanovništvo i srednja i mala poduzeća i to nam se poklapa u strategiji. Portfelj kredita puno im je bolji od tržišta, upravo zato što ne kreditiraju velike kompanije. 

Znači, ne donose vam kukavičja jaja… 
To ćemo u potpunosti vidjeti kad dobijemo sve suglasnosti Hrvatske narodne banke. Ali već sad možemo znati da je 1000 loših kredita u retailu bolje nego jedan korporativni. Prosječni su iznosi kredita građanima dvije do tri tisuće eura, njih tisuću ukupno je oko dva do tri milijuna eura, dok jedan korporativni iznosi između 10 i 20 milijuna eura…

U kojim segmentima kanite rasti? 
Segment građanstva nam je u fokusu poslovanja i tu u posljednje dvije-tri godine ulažemo znatne napore za povećanje tržišnog udjela. Nakon akvizicije srednja smo banka na tržištu u tom dijelu poslovanja. Zbog veličine nismo usmjereni na velike projekte.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kreditiranje baš i nije u žiži…   
Kreditiranje je sve teže, to je točno, ali ne smatramo da će se to promijeniti u ovoj godini. Kod građana postoji strah od zaduživanja, ljudi su u krizi skloniji štednji. Kod korporativnih kredita problem je nedostatak kvalitetnijih projekata, kao i izostanak novih ulaganja i razvoja. Mi ćemo se usredotočiti na mala i srednja poduzeća, poduzetnike i obrte, jer tu je dinamika nešto veća i optimističnija. Kako imamo posebne vrste proizvoda za različite industrije u raznim hrvatskim regijama (poput turizma u Dalmaciji i Istri), sad ćemo nešto više pažnje posvetiti proizvodima za poljoprivrednike kako bismo im olakšali prilagodbu poslovanja na EU tržištu. U tome imamo neka iskustva iz grupe. I dalje nastojimo ojačati financiranje projekata koji se natječu za sredstva iz EU fondova. 

Kad očekujete znakove "života" u tom segmentu, oživljavanje investicija?
Ne mogu reći ništa što vjerojatno već niste čuli od drugih: presudne će biti strukturne reforme, promjena investicijske klime, dakle aktivnosti Vlade koje će omogućiti postupni oporavak gospodarstva. Ovih dana vidimo da se predstavlja nova industrijska strategija koja nosi neki novi smisao i nadamo se da će skoro biti dobro primjenjena. Povećanje dinamike može ovisiti i o tome koliko ćemo kao nova članica uspjeti kapitalizirati članstvo u EU i iskoristiti sredstva EU fondova. Najvjerojatnije ćemo osnovati EU desk unutar banke. Vjerujem da je ovo još jedna godina gospodarske stagnacije, nakon čega ipak očekujem blagi oporavak.  

Kako ste zadovoljni poslovanjem u Hrvatskoj, mučite li se s lošim kreditima?
Što se tiče kredita, mi smo vrlo konzervativna banka i jako strogo smo planirali sve naše rizike tako da ne bih rekao da se mučimo, ali to jest veliki problem cijelog bankarskog tržišta. Sposobnost servisiranja dugova stanovništva je, mislim, doživjela svoje dno i tu će se stvari pomalo popravljati. Upitno je, međutim, hoće li gospodarstvo biti sposobno otplaćivati svoje obveze. Upravo zbog našeg konzervativnog pristupa mi stojimo nešto bolje u odnosu na druge banke u tom pogledu. 

Opterećuju li vas prošla zbivanja vezana uz Podravku, MOL…?    
Uopće ne mislim na to, dok me, evo – kao vi sada  – ne podsjeti neki novinar. 

Dok neke banke smanjuju aktivnosti na našem tržištu, spominju migriranje kapitala na propulzivna tržišta, poput turskog i ruskog, vi pojačavate prisutnost u Hrvatskoj. Ne smeta vam smanjenje povrata na imovinu?   
Neka idu, neka samo presele kapital! OTP banka vrlo je posvećena razvoju na hrvatskom tržištu, što smo pokazali i ovom akvizicijom. Optimisti smo i imamo naviku gledati unaprijed – u budućnost, a da se pritom dobro snalazimo u okolnostima koje imamo. Rastemo brže od tržišta u mnogim segmentima i time smo zadovoljni. Ostajemo i analiziramo svaku mogućnost.

Neka ostanu oni koji su bolji

Hoćete li morati zatvarati poslovnice BPC-a koje vam se lokacijski preklapaju? Procjenjujete li da će biti velikoga viška zaposlenika BPC-a nakon integracije?  

Sigurno ćemo uz obalu racionalizirati poslovnice, dok ćemo za Zagreb i Slavoniju tek vidjeti. Ne vjerujem da je integracija za zaposlenike BPC-a samo prijetnja, nego i mogućnost da pokažu koliko su dobri. Radit ćemo procjenu znanja, iskustva i predanosti zaposlenika BPC-a i OTP-a; neka ostanu oni koji su bolji…