Europskla povjerenica za vanjsku politiku Catherine Ashton najavila je kako će danas razgovarati s direktoricom MMF-a Christine Lagarde o Ukrajini.

Sastanak je rezultat težnje EU da se definiraju uvjeti prema kojima bi MMF mogao proširiti spasonosni paket pomoći toj zemlji, a koji bi gotovo sigurno mogao biti proširen povoljnim zajmovima Bruxellesa i Washingtona. MMF, pak, koji se opekao pri posljednjem aranžmanu s Kijevim poručio je kako bi budući interventni krediti toj zemlji bili mnogo manji, na kraći rok i tek nakon što vlada uspije udovoljiti strogim gospodarskim uvjetima, koje je Ukrajina do sad uporno odbijala. No kako EU vidi financijsku pomoć kao sredstvo odvraćanja Ukrajine od Rusije logično je da se Bruxelles upustio u lobiranje kod MMF-a. Barunica Ashton je u nekoliko prilika posljednjih dana isticala kako EU sa SAD-om i drugima priprema ponudu financijske pomoći Ukrajini.

No pritom je naglasila kako se to može realizirati tek nakon što nova vlada krene put stvarnih ekonomskih i političkih reformi. Nakon višemjesečnih prosvjeda i političkih previranja ukrajinska ekonomija je na rubu kolapsa.  Zapad je u toj situaciji prepoznao prilku za ponovno otvaranje geopolitičkog fronta s Rusijom za utjecaj nad Ukrajinom. Krajem prošle godine ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, odbio je potpisati sporazum o pridruživanju EU, ponajviše zbog zahtjeva za puštanje na slobodu oporbene čelnice Julije Timošenko. Janukoviču to nije prihvatljivo jer bi dobio snažnu protukandidatkinju na predsjedničkim izborima, a ako bi ih izgubio vjerojatno bi i sam završio u zatvoru. Zato se okrenuo Moskvi, koja već dulje snubi Ukrajinu da uđe u carinsku uniju čiju jezgruo čini Rusija. Iako Janukovič na to nije pristao kući se vratio s kreditom od 15 milijardi dolara, no od tada je suočen sa svakodnevnim prosvjedima.