Reforme pravosuđa i javne uprave najveći su izazovi Hrvatske na njezinu putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji gdje treba ubrzati ritam reformi, kaže se u najnovijem godišnjem izvješću o napretku koje je izradila Europska komisija. Hrvatska također treba više poraditi na borbi protiv korupcije u gospodarstvu, upozorava Komisija u svom jučer objavljenom izvješću. Upravni sustav je glomazan i nestručan te bi morao biti pojednostavljen, hrvatska vlada na tome premalo radi, a u zaostatku je i prihvaćanje strateškog okvira za reformu javne uprave. Novi Zakon o javnim službama važan je prvi korak u reformi jer naglašava potrebu smanjivanja broja političkih imenovanih osoba u javne službe.

Decentralizacija
Komisija također ističe kako je postignut tek ograničen napredak u procesu decentralizacije, što je jedan od važnijih preduvjeta razvoja. Upozorava se i na problem kupnje mandata u tijelima lokalne samouprave kao i na tzv. bjanko ostavke koje su neki vijećnici bili prisiljeni potpisivati. Ne postoje jasni i konkretni napori nadležnih institucija koji bi regulirali izbore na lokalnoj razini. Hrvatska također treba osigurati da civilne institucije koje nadziru rad tajnih službi mogu neometano obavljati svoj posao. U zaključku dijela izvješća koji se odnosi na reformu javne uprave, Komisija kaže kako reforma tog sektora predstavlja “veliki izazov za Hrvatsku” koji zahtijeva ozbiljne napore vlasti. Što se tiče pravosuđa, njegova reforma “je započela”, no “još je u ranoj fazi”, a pravosuđe pati od ozbiljnih nedostataka. Među ostalim, treba skratiti vrijeme trajanja sudskih procesa te osigurati odgovarajuće provođenje sudskih odluka. O pitanju borbe protiv korupcije ističe se kako je osnažena uloga USKOK-a, međutim korupcija je ozbiljan problem, a mnogi slučajevi te pošasti uopće se ne istražuju ili pak ostaju nekažnjeni. “Provođenje protukorupcijskog programa još je u ranoj fazi”, ističe Komisija. Našoj se zemlji jasno daje do znanja da će napredak u borbi protiv korupcije biti “važan pokazatelj spremnosti Hrvatske za eventualno članstvo u EU”. O pitanju slobode izražavanja Hrvatska općenito dobro stoji, ali je ipak dobila kritike zbog političkog utjecaja na javne medije. “Što se tiče slobode, mediji su ostali slobodni, u velikoj mjeri deregulirani i općenito podvrgnuti pravilima slobodnog tržišta. U lipnju 2006. parlament je donio amandman na Kazneni zakon kojim se ukida zatvorska kazna za klevetu. Međutim, zabrinutost izražena u izvješću o napretku iz 2005. godine, koja se tiče mogućnosti političkog utjecaja na lokalnoj razini i dalje vrijedi”, kaže se u dokumentu te navode primjeri HRT i Hine. “Dva slučaja, posebice koja se odnose na političke TV emisije “Otvoreno” i “Latinica” također naglašavaju da je politički pritisak izvršen na javni HRT, prijeteći njegovoj neovisnosti i izazivajući zabrinutost zbog slobode izražavanja u Hrvatskoj.

Malo manjina u upravi
Postupak za imenovanje Upravnog vijeća državnog servisa vijesti Hine pretrpio je znatne nedostatke”. Traži se poboljšanje medijskog zakonodavstva koje mora biti u skladu s europskim standardima te osiguravati slobodu i neovisnost medija. Europska komisija pozdravlja poduzete mjere za popravljanje položaja žena u društvu i jačanje svijesti o potrebi poštivanja ženskih prava, a o pravima djece Hrvatska je pohvaljena zbog imenovanja državnog pravobranitelja za dječja prava. Što se tiče zaštite nacionalnih manjina, upozorava se kako se ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina provodi sporo, a kao problemi se ističu nedovoljna predstavljenost manjina u državnoj upravi, pravosuđu i policiji. “Vlasti stoga moraju donijeti strategiju zapošljavanja koja će osigurati odgovarajuću zastupljenost manjina”. Komisija u izvješću o napretku ističe važnost dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje te manjinskih prava i povratka izbjeglica. “Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ostaju ključni te je potrebno dati prioritet iznalaženju rješenja za otvorena pitanja, posebice zbog razgraničenja. Bit će i dalje potrebno posvetiti veliku pozornost manjinskim pravima i povratku izbjeglica”, kaže se u dokumentu. Izvješće o napretku Hrvatske pokriva razdoblje od 1. listopada 2005. do 30. rujna 2006.

Vincent Degert: Izvješće jasno pokazuje koji zadaci čekaju Hrvatsku, a oni nisu lagani
Hrvatska je zadovoljna izvješćem o napretku koje je usvojila Europska komisija, jer bilježi napredak kojije Hrvatska ostvarila i daje smjernice za daljnje djelovanje, a podržava i strateški dokument o politici proširenja EU u budućnosti, rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader na zajedničkoj konferenciji za novinare s voditeljem delegacije Europske komisije u Zagrebu Vincentom Degertom, neposredno nakon što mu je francuski diplomat predao izvješće koje je danas usvojila EK.“Zadovoljni smo dosadašnjim napretkom i izvješćem EK. Ono upozorava na ona pitanja u kojima se još može napraviti napredak, na izazove koji stoje pred nama, ali govori i o napretku Hrvatske u pojedinim područjima i poglavljima u pregovorima”, rekao je Sanader. Premijer je ponovio kako se Hrvatska priprema za punopravno članstvo u EU i sve što joj predstoji – od reforme pravosuđa i javne uprave do borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala – čini zbog sebe same, jer, kako je istaknuo, “želimo živjeti u uređenoj državi koja primjenjuje europske standarde”.“Bez obzira na otvorene rasprave o (europskom) Ustavu i svim drugim institucionalnim problemima, ostaje bitno načelo koje je istaknuo i Vincent Degert – pacta sunt servanda (ugovora se treba držati) – što znači da Hrvatska ima jasan cilj, a to je punopravno članstvo na kraju pregovora”, istaknuo je premijer. Veleposlanik Degert ustvrdio je kako su sve zemlje u regiji ostvarile su značajan napredak na putu približavanja u jednogodišnjem razdoblju te da je EK nadalje u potpunosti predana perspektivi pristupa svake od tih zemalja. No, ponovio je kako Komisija i Unija prije toga moraju “odraditi domaću zadaću”, odrediti institucionalni okvir koji će omogućiti daljnja proširenja Unije. Što se izvješća za Hrvatsku tiče, francuski veleposlanik rekao je kako ono daje jasne smjernice aktivnosti i zadataka koji očekuju Hrvatsku.“Zadaci čije ispunjenje od Hrvatske traže EK i europske zemlje nisu lagani. Oni su teški, ali to je normalno jer Hrvatska više nije zemlja kandidat za članstvo već zemlja koja je u pregovorima o njemu, a to je velika razlika”, napomenuo je voditelj Delegacije EK u Hrvatskoj.
(H)

Mesić: Prigovori neće usporiti hrvatski put u EU
Prigovori Europske komisije sadržani u izvješću neće usporiti ulazak zemlje u punopravno članstvo EU, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Prigovori su nam “plus”, znak da se ne smijemo uspavati i ne mislimo da je dovoljno što smo dosad postigli te upozorenje da ubrzamo reforme, da ubrzamo donošenje i primjenu europske regulative, rekao je Mesić, dodajući da je lako donositi zakone, ali da je teško provoditi, te da u pregovorima s EU ipak sve “ovisi o nama”. Hrvatska je pokrenula sve svoje instrumente u borbi protiv korupcije i vjerujem u uspjeh te borbe, dodao je.
(H)