Iako su mnogi očekivali da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) donijeti bolje poslovno okruženje za tvrtke i bolji život za sve građane, zasad je Unija uglavnom nametnula više standarde, koji su pak donijeli više cijene u gotovo svim segmentima.

Jedan od primjera za to je građevinski sektor, koji će se od 1. siječnja 2015. godine morati prilagoditi europskoj pravnoj regulativi, koja podrazumijeva plaćanje PDV-a od 25 posto na sve stavke u građevinarstvu. Dosad su, naime, takva nameta u našoj zemlji bili izuzeti troškovi zemljišta, koji u prosjeku sudjeluju u cijeni četvornoga metra s udjelom do 25 posto. Iako Zdenko Karakaš iz Udruge poslodavaca u graditeljstvu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) smatra da građevinsku industriju opterećuje puno veći problemi od samog PDV-a na zemljište, poput nedostataka novih poslova koji bi osigurali zaposlenost u ovoj godini i zaustavili  daljnji pad, očekuje da će doći do rasta cijena stanova.

"Stanogradnja je važan dio građevinarstva i opterećena je nizom problema: od gospodarske krize, smanjenja stambene štednje, nepovoljnih kredita pa sve do nelogičnih predstečajnih nagodbi. Ako je sada prodajna cijena kvadrata stana 2000 eura, na cijenu zemljišta odnosi se oko 25 posto ili 500 eura, na koje će se sada morati platiti PDV. To konkretno znači da od 1. siječnja 2015. cijena kvadrata neće više biti 2000 eura nego 2125", ističe Karakaš. Cijena će najviše porasti za  stanove u kojima cijena zemljište čini veći dio u ukupnoj prodajnoj cijeni. Više cijene stanova očekuje i Denis Čupić, predsjednik Hrvatske udruge developera pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). "Novom poreznom regulativom bit će pogođena ponajprije stanogradnja te segment malih ureda i lokala, koji su vezani uz same stambene zgrade. Veliki komercijalni projekti rijetko se prodaju kao nekretnine – oni se ili rentaju, ili se pak preuzima čitavo društvo te je tada nekretnina sastavni dio vrijednosti takvog pripojenog društva", objašnjava Čupić. Dodaje kako se nada da će hrvatska Vlada iznaći načina da primjenu europske pravne regulative o obveznom oporezivanju zemljišta prilagodi domaćim uvjetima. 

Kao moguće opcije za to predviđa da se novi porez ne obračunava na već sagrađene projekte, ili pak da se uvede prijelazno razdoblje od, primjerice, tri godine, u kojem bi investitorima bilo omogućeno da nekretnine prodaju po postojećim uvjetima. "U Europi je takav porez uobičajen, no u Hrvatskoj je problem što se on uvodi retroaktivno, u jeku najžešće građevinske krize, s desecima tisuća neprodanih nekretnina. Stanovi se ne mogu prodati i ovako, a teško je očekivati da će netko biti spreman izdvojiti 500-1000 eura više za prosječan stan. Takvu razliku morat će 'progutati' investitori. Neće biti većih problema s novim projektima koji će imati ukalkulirane nove troškove, no problem je što su se mnogi neprodani stanovi gradili od devedesetih do danas i oni imaju ukalkuliranu vrijednost bez novog poreznog opterećenja. Mnoge tvrtke u predstečajnoj nagodbi imaju jako veliku imovinu u neprodanim nekretninama. Što će biti s njima?", pita se Čupić. Developeri su izračunali da bi s obvezom PDV-a na zemljište od 25 posto, umjesto dosadašnjeg poreza na promet od pet posto, cijena kvadrata bila oko 3,3 posto veća od sadašnje.