EN DE

HDZ za ukidanje monopola Jadrolinije, SDP za status quo

Autor: Marija Brnić
10. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

U sjeni prepucavanja Splićana i Riječana koje danima traje oko toga gdje bi trebalo biti sjedište buduće Agencije za obalni linijski promet, koja bi po prijedlogu Vlade davala koncesije na državnim linijama, sukob je dviju najjačih političkih stranaka, HDZ-a i SDP-a, i njihovih koncepcija razvoja Jadrolinije i linijskog pomorskog prometa u Hrvatskoj. HDZ-ova vlada zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalskom pomorskom prometu, koji će se uskoro naći na drugom čitanju u Hrvatskom saboru, zagovara ukidanje monopola državnom brodaru i otvaranje prostora za jačanje konkurencije, a na taj način spremnija je za nove uvjete koji će nastupiti integriranjem u EU, tvrde u Vladi, biti i sama Jadrolinija. Oporbeni SDP nije sklon naglom mijenjanju privilegiranih uvjeta za poslovanje Jadroliniji – to bi, kako pojašnjava svoj dugogodišnji stav Slavko Linić, bivši potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, razorilo Jadroliniju i učinilo je jeftinim plijenom za potonju privatizaciju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sporni Buljubašić
Politička rasprava o ukidanju monopola državnom brodaru zasad još protječe gotovo bez sudjelovanja stručne javnosti, izuzme li se prozivani splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić, suvlasnik SEM Marine, odnosno Split Toursa. Buljubašić je, prema navodima SDP-ovaca, bio glavni razlog zbog kojega je Vlada krenula u Jadrolinijinu demonopolizaciju jer je navodno jedan od financijera HDZ-ove predizborne kampanje, a što je on odlučno demantirao. Štoviše, iznio je kritike na račun samog zakona koje se prilično podudaraju s Linićevima, a još zanimljivije, ponovno je najavio svoje povlačenje iz brodarskog biznisa, odnosno usmjeravanje prema turizmu. I Buljubašić tako problematizira problem određenijeg definiranja tko se može javiti kao koncesionar, a na upit podržava li sporni Vladin prijedlog zakona odgovara niječno. No on nije sklon niti Linićevu prijedlogu da se istim zakonom Jadroliniji osiguraju prioritetne koncesije na 10 godina. Podsjeća na sličan slučaj u slučaju HT-a gdje su prioritetne koncesije korist dale samo stranom vlasniku koji je na taj nalčin stekao izuzetno veliki profit.

U sjeni prepucavanja Splićana i Riječana koje danima traje oko toga gdje bi trebalo biti sjedište buduće Agencije za obalni linijski promet, koja bi po prijedlogu Vlade davala koncesije na državnim linijama, sukob je dviju najjačih političkih stranaka, HDZ-a i SDP-a, i njihovih koncepcija razvoja Jadrolinije i linijskog pomorskog prometa u Hrvatskoj. HDZ-ova vlada zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalskom pomorskom prometu, koji će se uskoro naći na drugom čitanju u Hrvatskom saboru, zagovara ukidanje monopola državnom brodaru i otvaranje prostora za jačanje konkurencije, a na taj način spremnija je za nove uvjete koji će nastupiti integriranjem u EU, tvrde u Vladi, biti i sama Jadrolinija. Oporbeni SDP nije sklon naglom mijenjanju privilegiranih uvjeta za poslovanje Jadroliniji – to bi, kako pojašnjava svoj dugogodišnji stav Slavko Linić, bivši potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, razorilo Jadroliniju i učinilo je jeftinim plijenom za potonju privatizaciju.

Sporni Buljubašić
Politička rasprava o ukidanju monopola državnom brodaru zasad još protječe gotovo bez sudjelovanja stručne javnosti, izuzme li se prozivani splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić, suvlasnik SEM Marine, odnosno Split Toursa. Buljubašić je, prema navodima SDP-ovaca, bio glavni razlog zbog kojega je Vlada krenula u Jadrolinijinu demonopolizaciju jer je navodno jedan od financijera HDZ-ove predizborne kampanje, a što je on odlučno demantirao. Štoviše, iznio je kritike na račun samog zakona koje se prilično podudaraju s Linićevima, a još zanimljivije, ponovno je najavio svoje povlačenje iz brodarskog biznisa, odnosno usmjeravanje prema turizmu. I Buljubašić tako problematizira problem određenijeg definiranja tko se može javiti kao koncesionar, a na upit podržava li sporni Vladin prijedlog zakona odgovara niječno. No on nije sklon niti Linićevu prijedlogu da se istim zakonom Jadroliniji osiguraju prioritetne koncesije na 10 godina. Podsjeća na sličan slučaj u slučaju HT-a gdje su prioritetne koncesije korist dale samo stranom vlasniku koji je na taj nalčin stekao izuzetno veliki profit.

Neovisni regulator
Predloženi je zakon i po njegovu mišljenju manjkav, te se Buljubašić također svrstao u red onih koji sugeriraju usporavanje u njegovu donošenju. Mnogima sporan detalj – Agencija za dodjelu pomorskih koncesija – nije prepreka zakonu sa stajališta dežurnog saborskog kritičara HSP-ovca Tončija Tadića. “Svako tržište, pa tako i ovo, mora imati neovisnog regulatora i to nije sporno, no uloga koju joj se daje zakonom posve je nejasna i ni po čemu se ne razlikuje od uloge Ministarstva”, pojašnjava Tadić. Po njemu nejasno je za koga se radi zakon jer, pita se Tadić, tko u Hrvatskoj ima snage uhvatiti se u koštac s državnim mastodontom? Ono što Tadiću u predloženom tekstu zakona, pak, najviše smeta jest to što mu i nakon dorada nedostaje vizija kako će izgledati linijski brodski prijevoz za deset godina.

Autor: Marija Brnić
10. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close