Polugodišnje članstvo Hrvatske u Europskoj uniji donijelo je određeno rezanje cjenika u potrošačkoj prehrambenoj košarici.

Međutim, zabilježena pojeftinjenja još su uvijek ispod očekivanja najbrojnijih skupina hrvatskih potrošača. Prema preliminarnim podacima grupacije Croatiastočar u prosincu 2013. godine u odnosu na prosinac 2012. godine potrošačke cijene za skupinu meso i mesni proizvodi bile su manje za 3,4 posto, kod ulja i masti zabilježen je pad potrošačkih cijena od 5,3 posto dok su kod povrća cijene bile manje za 8, a kod skupine voća bilježile su pad za 10 posto. Branko Bobetić, direktor grupacije Croatiastočar iznosi da je indeks rasta maloprodajnih cijena hrane u prosincu 2013. u odnosu na prosinac 2012. godine na razini ostalih 27 članica Europske unije zabilježio povećanje od 1,5 posto dok je istodobno potrošačka cijena hrane na izdvojenom tržištu Hrvatske u prosincu prošle godine ostala na razini iz prosinca 2012. godine.

S obzirom da je uvoz hrane do lipnja prošle godine u pojedinim kategorijama bio još opterećen i ne malim carinama usporedba primjerice trendova iz mjeseca lipnja s prosincem 2013. zapravo otkriva da je cijenu u drugoj polovici godine najvjerojatnije srušilo brisanje upravo tog nameta. Za daljnju ilustraciju trendova Bobetić izdvaja i dvije konkretne cjenovne kategorije. Prva se odnosi na meso i mesne prerađevine koje su na hrvatskom tržištu unatrag godinu dana pojeftinile i to u prosjeku 3,4 posto dok je ta grupa proizvoda istovremeno na zajedničkom tržištu 27 članica EU zabilježila rast cijena od jedan posto. Druga skupina su mlijeko i mliječni proizvodi gdje su prosječne potrošačke cijene kod EU 27 članica između dva protekla prosinca imale skromni rast od 2 posto dok je ta ista grupacija proizvoda na hrvatskom tržištu zabilježila rast cijena od 6 posto.

Manjak mlijeka iz domaćih izvora utjecao je na njegovu veću potražnju, a posljedica toga je i značajan rast otkupne cijene svježega mlijeka što je svakako ostavilo trag i na konačnu cijenu mlijeka i mliječnih prerađevina na policama trgovaca, pojašnjava Bobetić. Uzme li se pak u korelaciju, obrazlaže dalje direktor Croatiastočara, prosječni indeks rasta maloprodajnih cijena hrane vezan uz 2013. godinu u odnosu na razinu cijena ostvarenih u 2010. godini rezultat je identičan, i kod EU 27 članica i u Hrvatskoj iznosio je po tri posto.

Prema podacima koje je za razdoblje prosinac 2013. naspram prosinca 2012. objavio Eurostat najveći pad cijena je kod žitarica. Kukuruz je u EU 28 u prosjeku jeftiniji 31,7 posto, najveće urušavanje cijene od 39% bilježi Rumunjska. Cijena pšenice na tržištu EU pala je 25,5 posto, Češka je rekorder s pojeftinjenjem od 31,7 posto. Ovaj vrtoglav trend kod žitarica nije se prelio na stočarstvo. Na zajedničkom europskom tržištu u proteklih godinu dana najmanje su na cijeni izgubile svinje (1,6%), zatim perad (2,1%) te goveda 3,7 posto. Velik skok u EU 28 bilježe neki mliječni proizvodi, maslac je poskupio 21,3 posto, u britaniji čak 49%.