Globalno tržište financijskih usluga prolazi kroz velike transformacije i situacija će se na njemu nakon 2010. godine znatno razlikovati od današnje. Na razvojni proces financijskih usluga snažno će utjecati novi trendovi i konsolidacija, a opstanak nije automatski zajamčen čak ni onim korporacijama koje će se ubrzano prilagoditi novim trendovima. To su zaključci istraživanja koje je ove godine provela konzultantsko-revizorska kuća Deloitte. Nove grupe investicijskih proizvoda, kao što su privatni investicijski fondovi i hedge fondovi, privlače sve više investitora i na taj način pomiču gravitacijsko težište na svjetskom tržištu kapitala. U mnogim zemljama odlazak baby-boom generacije u mirovinu preusmjerava fokus financijskih usluga s dugoročne akumulacije na upravljanje već akumuliranim sredstvima, stoji u izvješću. Tržište srednje Europe u mnogim područjima slijedi ključne pokretače poslovanja na globalnoj razini, istaknuo je Vladimir Milošević, direktor u Deloitteu zadužen za financijsko savjetovanje u Jadranskoj regiji. “Konsolidacija bankarskog sektora se nastavlja dok mnogi ‘igrači’ akvizicijama u srednjoj Europi i zemljama poput Ukrajine stječu veće udjele na tržištu. Kako se smanjuje broj banaka raspoloživih za preuzimanja, cijene akvizicija izrazito rastu”, sumirao je rezultate istraživanja Milošević. Autori istraživanja ističu da se, plasirajući proizvode komercijalnog bankarstva i hipotekarne proizvode, investitori snažno koriste mogućnostima organskog rasta i pri tome ciljaju na nove tržišne segmente klijenata s velikim potencijalom rasta, ali pokušavaju i efikasnije iskoristiti operativne modele distribucije vlastitih usluga. “

Premda su financijske institucije fokusirane na mogućnost rasta, one moraju istovremeno osigurati trajno usklađivanje s propisima kao što su Basel II, Solvency 2, AML ili MIFID kao glavne regulatorne odrednice. Trajni će izazov u godinama koje su pred nama u srednjoj Europi biti rast i ispunjenje regulatornih zahtjeva“, naglasio je Milošević. Istraživanje je pokazalo da je tek nekoliko financijskih institucija do danas razvilo poslovanje izvan svojih matičnih tržišta. Uzrok je veliki jaz koji postoji između gospodarske zrelosti najvećih financijskih centara SAD-a, Europe ili Japana i zemalja u razvoju različitog ponašanja potrošača, visoka razina zaštite nacionalnih tržišta i snažna regulacija financijskih usluga. Unatoč preprekama širenje i akvizicije na novim tržištima, poput Kine i Indije, postat će nužno. Razlog su smanjene margine na zrelim tržištima, a investitori istovremeno traže više stope prinosa putem novih instrumenata kao što su investicijski i hedge fondovi. Nove mogućnosti rasta pružaju i tržišta koja su u snažnom rastu i zemlje u procesu industrijalizacije u kojima proces liberalizacije i potražnja za kapitalom olakšavaju ekspanziju. ”Kako bi ostvarile dobit, financijske institucije morat će osvojiti najveći dio tržišta i iskoristiti sve prednosti ekonomije razmjera, a spajanja će biti sve skuplja, konkurencija snažna, margine niske, a rizici visoki”, upozorava Milošević.