Predstojnik Vladina ureda za javnu nabavu Mato Regvar iznosi prvi put u javnost koncepciju Nacrta prijedloga novog zakona o javnoj nabavi koji uskoro čeka Vladina procedura i javna rasprava. Vlada je početkom godine za izradu tog zakonskog prijedloga imenovala radno tijelo kojem je na čelu potpredsjednik Vlade Damir Polančec, a njegov zamjenik je Mato Regvar budući da je Vladin Ured za javne nabave u suradnji s Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave i formalni nositelj poslova izrade zakonskog teksta. Članovi radne grupe su predstavnici tijela zaduženih za provedbu Zakona o javnoj nabavi, Ministarstva vanjskih poslova, nadleženih resora, Vladina ureda za zakonodavstvo, profesori Dragan Medvedović i Mihajlo Dika te predstavnik twinning projekta u Hrvatskoj. U relativno kratkom vremenu završli su golem posao kojim je u potpunosti usuglašeno hrvatsko zakonodastvo javnih nabava sa svim direktivama EU.

Što su glavne karakteristike novog zakona?
– Zakon je koncipiran kao jedinstveni propis koji u potpunosti i detaljno obrađuje javnu nabavu i postupak pravne zaštite te dogradnju institucija javne nabave. Sadržaj Nacrta je razvrstan u sedam dijelova čime Hrvatska prati koncepciju posebnih direktiva u području javne nabave u EU. Posebnim poglavljima reguliraju se javne nabave za javne naručitelje koji su proračunski korisnici i za sektorske naručitelje iz vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga. Na kraju zakona nalazi se 11 priloga koji su obvezujući prilozi europskih direktiva i prenose se u nacionalno zakonodavstvo. Tu se nalaze popisi radova i usluga, popisi obveznika primjene zakona razvrstani po grupama, popis roba za potrebe obrane Hrvatske na koje se zakon primjenjuje te granične vrijednosti nabave kad se zakon ne primjenjuje u smislu obveza prema EU. Posebni prilozi objašnjavaju tehničke specifikacije te određuju sadržaj za svaku vrstu objave javne nabave što znači viši nivo objava.

Što nova pravila znače za javne nabave državnih poduzeća poput Ine i Hep-a?
– Ina i Hep će biti obveznici zakona samo u onom dijelu u kojem obavljaju djelatnost od javnog interesa, a koja je posljedica posebnih prava koja su im dana zakonom. Sva trgovačka društva koja rade kao klasična trgovačka društva, a nemaju monopolski položaj ili posebna prava propisana zakonom neće biti obveznici primjene zakona. U najvećem dijelu to nisu već sada jer je promjenama Zakona o javnoj nabavi od 1. listopada 2005. uvelike obavljena prilagodba europskom zakonodavstvu.

Zašto se onda donosi jedinstveni zakon?
– Cjelokupna materija javnih nabava treba biti koncentrirana u što manje propisa, a osnovni razlozi su transparentnost, lakša primjena propisa u praksi i što manji broj podzakonskih propisa. Model jedinstvenog zakona daleko je teži od modela izravne implementacije direktiva EU u nacionalno zakonodavstvo. Formalno gledajući, lakše ih je izravno uvesti, kako su to učinile Danska i Irska, nego ih uklopiti u jedinstveni zakon, što je slučaj s Austrijom. Kod direktnog usvajanja kasnije se pokazuje da je primjena modela izravne implementacije direktiva EU u nacionalno zakonodavstvo daleko teža. Zato smo se opredijelili za teži put izrade zakona, ali koji će rezultirati njegovom lakšom primjenom. Slični takvi zakoni imaju oko 350 članka, a naš zakon imat će oko 200 članaka što znači da je ista materija tri puta razrađenija u odnosu na sadašnji propis.

Veliko je zanimanje za nove vrste nabava poput elektroničke. Koliki će biti udio elektroničkih nabava u ukupnoj javnoj nabavi?
– To je teško sada odgovoriti. Elektronička dražba zahtijeva tehnološku opremljenost i posebnu obučenost osoblja. Elektronički oglasnik javne nabave već imamo, a sadrži sve postupke nabave iznad 200.000 kuna pa bi trebao biti prvi korak k elektroničkoj dražbi. No budući da će elektroničkih dražbi biti sve više, sada se te dražbe uređuju pravilima sukladnim direktivama EU kako bi osigurali potpunu usklađenost s načelima jednakog postupanja, nediskriminacije i preglednosti.

Možete li definirati javne naručitelje koji će biti zainteresirani za nove načine nabave, a pregovarači su najavili tri novosti: okvirni sporazum, dinamički sustav nabave i natjecateljski dijalog?
– Ti načini nabave bitno skraćuju dužine postupaka javnih nabava, no korisni su samo u posebnim slučajevima. Natjecateljski dijalog uvodi mogućnost pregovaranja kojim se za posebno složene i zahtjevne javne nabave dozvoljava dijalog između naručitelja i ponuditelja, a pritom se osigurava postojanje konkurencije i poštovanje načela jednakopravnosti ponuditelja. To se primjenjuje za izvođenje velikih investicijskih projekata te za oblike JPP-a. Kod te forme ipak je riječ o iznimci od pravila da u javnim nabavama nema izravnog kontakta između naručitelja i ponuditelja. Tijekom natjecateljskog dijaloga naručitelj razgovara s mogućim ponuditeljima. Kad tako definira svoje potrebe, poziva ponuditelje s kojima je razgovarao da mu dostave ponude pa tada kreće javna nabava po pravilima zakona. Dinamički sustav nabave mogu koristiti samo oni koji imaju napredne tehnologije. Moći će ga koristi oni proračunski korisnici koji razviju elektroničku dražbu kao način nabave. Naručiteljima se omogućava i da sklope okvirne sporazumu kod kojih početni uvjeti nisu i konačni. To je prilagodljiviji i slobodniji mehanizam obavljanja javnih nabava za sve obveznike koji planiraju dugoročnu nabavu pa je moguće jednim okvirnim sporazumom sklopljenim za nekoliko godina riješiti višegodišnje nabave.

Što je novo u pogledu načina objavljivanja postupaka nabave?
– Naručitelji će sve objave javne nabave obvezno objavljivati u nacionalnom elektroničkom Oglasniku javne nabave u Hrvatskoj, a one koje su iznad europskih graničnih vrijednosti trebat će objavljivati i u Službenom listu EU. Umjesto jednog općeg popisa obveznika primjene zakona, uvodi se klasificirani popis obveznika i to na način i po metodologiji koju propisuju direktive.
Predviđa se i Jedinstveni rječnik javnih nabava kako bi svi ponuditelji imali jasne definicije za to područje, a primjena je obvezna. Zadržat će se postojeće rješenje za objave javnih nabava koje se sklapaju izravnim pogodbama. Iako direktive EU ne zahtijevaju objavu tog pregovaračkog postupka, kao supstitut zakonskoj obvezi traženja suglasnosti za sklapanje izravnih pogodbi od Vladina ureda koja je na snazi od 1. listopada 2005. godine uveli smo punu kontrolu javnosti. Naručitelj je, među ostalim, obvezan 15 dana prije potpisa ugovora takvu objavu poslati u Narodne novine, a mora biti 8 dana u javnosti. Svaki gospodarski subjekt koji misli da to ugrožava njegov interes ili da nema osnova za izravnu pogodbu može podnijeti prigovor ili žalbu. To su strože odredbe od onog što EU traži.

Kontrola nabave, koncesija i JPP-a

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Što će konkretno donijeti institucionalna reforma u javnim nabavama? – Novi zakon predviđa transformaciju Vladina ureda za javnu nabavu u Središnji državni ured za javnu nabavu. Nadležnost se proširuje na cijelo 5. poglavlje, tj. na jednom mjestu će se obavljati koordinacija politika javne nabave, a to u novoj koncepciji obuhvaća i koncesije i javnoprivatno partnerstvo. Taj ured je po broju zaposlenih i do četiri puta manji od sličnih ureda u novim članicama EU. U njegovoj bi nadležnosti bilo i preventivno otklanjanje nepravilnosti u postupku nabave bez zaustavljanja postupka nabave, a radi zaštite javnog interesa mogao bi Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave podnijeti zahtjev za kontrolu postupaka javne nabave. Kod Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave poboljšanja se tiču mogućnosti kontrole u svim fazama postupka nabave, od trenutka objave javne nabave.

Uvjeti i mjerila za ocjenu ponude

Kako će zakon utjecati na javne nabave da u praksi postupci postanu funkcionalniji, transparentniji i jeftiniji?– Osim što će u novom zakonu na jednom mjestu biti regulativa za sve obveznike primjene Zakona o javnoj nabavi, predviđa se i minimalan broj provedbenih propisa i to samo pogledu dijelova odredbi koje su podložne promjenama na razini Europske unije. Uz nove definicije i sva načela javne nabave, reguliraju se novi postupci javne nabave, posebni načini nabava, a elektronička dostava ponuda uz elektroničke nabave s elektroničkom dražbom predstavlja sam vrh javne nabave. Određuju se uvjeti za sudjelovanje i mjerila za ocjenu ponuda, a omogućuje se kontrola u svim fazama postupaka javne nabave te se daju kvalitativno nove ovlasti i propisuje nova organizacija institucijama javne nabave. Zakon zahtijeva edukaciju i nova tehnološka rješenja jer se uvodi elektronički portal za sve nabave u Hrvatskoj. Za takvu infrastrukturnu promjenu i obuku osoblja potrebno je najmanje pola godine i do početka primjene za neke odredbe primjena će biti odgođena. Zakon bi najranije mogao stupiti na snagu krajem 2007.