Zagrebačka i Privredna banka Zagreb u utorak su pred Općinskim sudom u Zagrebu pobijedile Ljubljansku banku i njezinu slijednicu Novu Ljubljansku banku u sporu za povrat prenesene devizne štednje štediša zagrebačke podružnice Ljubljanske banke.

Prema nepravomoćnoj presudi na koju NLB ima pravo žalbe, NLB i LB moraju PBZ-u solidarno vratiti 220 tisuća eura i platiti parnične troškove u iznosu od 688 tisuća kuna. Zagrebačka banka potražuje mnogo veći iznos u različitim valutama pa u presudi stoji da NLB mora vratiti glavnice od preko 2,1 milijuna eura, 9,88 milijuna američkih dolara, 1,5 milijuna australskih dolara, 2,3 milijuna kanadskih dolara, 18,7 milijuna švicarskih franaka, 328 tisuća britanskih funti i 181 tisuću japanskih jena. Na sve se glavnice računa kamata od 1992. godine. Odvjetnik Ljubljanske banke Matija Pečatnik izjavio je u utorak nakon presude za slovensku novinsku agenciju da za sada ne može reći hoće li na presudu podnijeti žalbu te da će pričekati na reakciju iz Ljubljane koja je ubrzo i stigla.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je za slovenske medije da je iznenađen činjenicom da se hrvatska strana ne želi pridržavati Memoranduma iz Morkica potpisanog u ožujku prošle godine te da su za Sloveniju postupci koji se vode pred hrvatskim sudovima bespredmetni. Memorandumom iz Mokrica dogovoreno je da će Hrvatska zaustaviti sudske postupke protiv Ljubljanske banke dok se pitanje stare devizne štednje ne riješi sukcesijom, čime je Hrvatska uklonila posljednju blokadu za formalni ulazak u EU. Kasnije je došlo do trzavica jer je hrvatska strana tvrdila da se radi o zastoju postupaka, a slovenska je smatra da se Hrvatska obvezala na prekid. Erjavec je do sada u više navrata izjavljivao da hrvatske sudske presude u vezi Ljubljanske banke, čak i ako bi bile pravomoćne, ne bi bile provedive, jer će Slovenija ustrajati na Memorandumu iz Mokrica kao međunarodnom ugovoru.