HEP je 2011. morao podići 100 milijuna eura kredita da bi isplatio u državni proračun pola svoje dobiti što je tada naložila Kosoričina Vlada.

Još uvijek se, kaže naš izvor iz bivše Uprave Hepa, otplaćuje taj kredit, a sad će čini se, po cijenu svojeg razvoja, biti prisiljen uzeti novi za potrebe državne blagajne. Vlada još nije formalno odlučila da će upotrijebiti dobit javnih poduzeća za krpanje proračunske rupe, no postoje ozbiljne naznake. Riječ je o legalnom pravu svakog vlasnika, pa bi preko nadzornih odbora mogla dati takvu smjernicu Upravama koje pripremaju i predlažu financijska i porezna izvješća za 2013.

Nerevedirana izvješća još nisu objavljena, a procjenjuje se da je riječ o 'kolaču' nešto većem od dvije milijarde kuna. To, međutim, ne znači da taj iznos stoji na računima, pa ako se Vlada na to odluči, većina državnih tvrtki morat će se zadužiti za isplatu dobiti, ali i poreza na dobit budući da neće moći iskoristiti  pogodnost oslobođenja od poreza na reinvestiranu dobit. No još važniji moment je rizik od pokretanje cijelog lanca nove nelikvidnosti koju bi opet generirao javni sektor neplaćanjem dobavljača. Na udaru će biti zbog nemogućnosti ispunjavanja obveze plaćanja u zakonskom roku od 30 dana, pod prijetnjom i visokih novčanih kazni manadžerima. To bi se, pak, jedino moglo spriječiti skupim kratkoročnim kreditima za premošćivanje nelikvidnosti.

Dakle, po mišljenju mnogih jedino će bankari profitirati. "Državi će to biti kikiriki, a umjesto da se tvrtke zaduže za investicije koje će donijeti nove prihode, one će se morati zadužiti da bi servisirale državni proračun", kaže bivši Hepovac. Revizor Vlado Brkanić podsjeća na načelo opreznosti pri otpisivanju nenaplaćenih potraživanja. "Samo ukoliko je sve što je iskazano kao dobit stvarno i naplaćeno, znači da novac realno i postoji te stresa nema", kaže Brkanić.