Europski parlament nedavno je podržao tri obvezujuća energetska i klimatska cilja koje članice EU moraju ispuniti do 2030., od kojih su najvažniji smanjenje stakleničkih plinova za 40 posto te povećanje udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji struje na 30 posto. Europska komisija ne slaže se, međutim, s prijedlogom i navodi da će poduprijeti samo obvezu o 40-postotnom smanjenju emisije ugljičnog dioksida, dok neće podržati nametanje obveze o 30-postotnom udjelu obnovljivih izvora energije. EK smatra da bi cilj trebao biti između 24 i 27 posto na razini cijele EU i da ne smije biti obvezujući.

Komisijine projekcije u skladu su s brojkama iz dokumenta "Trendovi 2050.", objavljenoga potkraj 2013., u kojemu se priznaje da EU do 2050. neće uspjeti smaniti emisiju ugljičnog dioksida za 95% u odnosu na 1990. U tom se dokumentu predviđa da će 2050. nuklearna energija, energija iz vjetra i plina osiguravati po četvrtinu potrebe za energijom EU. Kako se očekuje veća efikasnost u korištenju energije, navodi se da će se, unatoč očekivanu povećanju gospodarstva za 78%, ukupna potrošnja energije smanjiti osam posto.

Izvori iz industrije obnovljive energije smatraju prijedlog Komisije "suludim", pogotovo ima li se na umu da je Komisija u istom dokumentu navela da će odustajanje od zacrtanih ciljeva rezultirati troškom od 350 milijardi eura za uvoz fosilnih goriva. Čini se da je pobijedio britanski prijedlog da se Unija obveže na ispunjenje samo jednog cilja, a da se ostali ostave državama članicama. Formalni dokument o energetskim i klimatskim ciljevima za 2030. bit će predstavljen u srijedu, s prijedlozima o reformi tržišta ugljika, proizvodnji plina iz škriljca te direktivama o kvaliteti goriva i industrijskom konkurentnošću.