Zbog pada cijene unce zlata u prošloj godini, Švicarska središnja banka (SNB) izgubila je 16,6 milijardi dolara.

Objavio je to upravo SNB kazavši da je riječ o gubitku vrijednosti njihovih zlatni rezervi s obzirom na to da je cijena zlata u 2013. pala nevjerojatnih 28 posto, što je bila najveća korekcija od 1981. godine. Gubitak SNB-a zbog zlata djelomično je ublažen dobrom zaradom banke na trgovanju stranim valutama, no to i dalje znači da je SNB računovodstveno u gubitku deset milijardi dolara. Zbog toga SNB po prvi puta u svojih 107 godina postojanja neće isplaćivati dividendu.

Brojni svjetski investitori, od onih koji skupljaju kovanice od zlata pa do multimilijarderskih menadžera hedge fondova kao što je John Paulson, snažno su pogođeni padom cijene ovog plemenitog metala u 2013., čime je zapravo završilo 12 godina dugo razdoblje rasta. A najveći gubitnici su središnje banke kojima je, prema podacima Wall Street Journala, pad cijene jedne unce izbio 350 milijardi dolara u zlatnim rezervama. No, za sada je riječ samo o računovodstvenom gubitku jer ako banke ne prodaju te rezerve i ako cijena jedne unce ponovno poraste, situacija se u tom slučaju okreće. 

Prodavao i Soros
Većina središnjih banaka je, inače, kupovala zlato i gomilala ovu vrstu rezerve ne bi li povećale povjerenje međunarodnih tržišta u njihove papirnate valute ili kako bi se zaštitile od financijskih šokova. Dobar dio investitora smatra da je sve manja uloga središnjih banaka na tržištu zlata jedan od razloga zašto prodavati ovaj metal. Naime, zbog intenziteta prodaje u prošloj godini središnje banke nerado kupuju taj metal na tržištu."Bilo je to vrlo teško razdoblje za upravitelje imovine središnjih banaka. U teoriji, ti menadžeri trebali bi upravljati tom vrstom imvine za jako dugo vremensko razdoblje. No budući da bilježe gubitke, pa makar i računovodstvene, još je teže donijeti odluku o dodanoj kupnji tog metala", objasnio je Tom Kendall, analitičar tržišta plemenitih metala Credit Suisse Groupa.

Cijena zlata padala je nekoliko puta tijekom prošle godine, a jedan od najvećih udara bio je u travnju kada je u dva dana korigirano za 13 posto odnosno za 200 dolara po unci. To je uzrokovala špekulacija da će američke Savezne rezerve (Fed) smanjiti program kupnje obveznica na tržištu čime bi to bio početak kraja programa zbog kojega je rasla potražnja za zlatom jer su ulagači bili zabrinuti oko rasta inflacije. Sredinom prošloga mjeseca cijena unce zlata pala je na najnižu razinu u posljednje tri godine kada je dotaknula 1195 dolara. Usred velike prošlogodišnje volatilnosti cijene zlata, dva najistaknutila svjetska investitora u zlato, već spomenuti Paulson George Soros, smanjili su svoju imovinu u tom metalu, točnije u SPDR Gold Trustu, najvećem svjetskom ETF-u zlata. Prema podacima banke Barclays, ETF-ovi su likvidirali 874 tone ovog metala s obzirom na to da su investitori masovno prodavali dionice. 

Bježali od dolara
Unatoč tomu što su mnoge razvijene svjetske ekonomije u posljednjem desetljeću smanjile svoju imovinu u zlatu, središnje banke tržišta u razvoju bili su veliki kupci u istom razdoblju  čime su pokušali svoju imovinu udaljiti od američkog dolara. Neke središnje banke, kao što one u Rusiji i Indoneziji čak su u 2013. kupovale zlato. "Budući da pada cijena zlata, države koje su nagomilale zlatne rezerve su one koje najviše trpe", objasnio je Robert Abad, portfolio menadžer Western Asset Managementa. Primjerice, pad zlata jako šteti Venezueli koja ima čak 70 posto deviznih rezervi u tom metalu. "Svi koji su kupili zlato nakon 2010. trenutno su u gubitku", zaključio je Andreas Nigg, strateg Bank Vontobela.