EN DE

Hvali strana ulaganja, drži se kredita

Autor: Jadranka Dozan
02. siječanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —

Pojeftinjenje izvora financiranja bankama uvijek je dobrodošlo, ali samo dok u upravljanju rizicima nema znatne neizvjesnosti otplate glavnice.

Bankarski sustav u novu je godinu iz prošle prenio solidnu kunsku likvidnost, a ona je na početku 2014. i dodatno podebljana.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Točnije, ionako visoki iznosi dnevnih viškova likvidnosti na razini sustava ovih su se dana pojačali za dodatnih 333 milijuna kuna, i to u 17 banka. Toliko ih je, naime, na prvom prolaznom vremenu iskazalo mjesečni prirast kredita poduzećima, čime su stekle pravo na otkup blagajničkih zapisa u koje su usporedo s HNB-ovom odlukom o spuštanju obvezne pričuve sa 13,5 na 12 posto morale prekrcati sve time "oslobođene" kune.  U prvom dijelu prosinca banke su tako upisale svih 3,9 milijardi kuna, što predstavlja ukupan efekt sniženja pričuva koje se izdvajaju u kunama, a središnja je banka pravila postavila tako da ih na slobodno raspolaganje dobiju tek kad ih "zasluže" povećanim kreditiranjem gospodarstva.

Bankarski sustav u novu je godinu iz prošle prenio solidnu kunsku likvidnost, a ona je na početku 2014. i dodatno podebljana.

Točnije, ionako visoki iznosi dnevnih viškova likvidnosti na razini sustava ovih su se dana pojačali za dodatnih 333 milijuna kuna, i to u 17 banka. Toliko ih je, naime, na prvom prolaznom vremenu iskazalo mjesečni prirast kredita poduzećima, čime su stekle pravo na otkup blagajničkih zapisa u koje su usporedo s HNB-ovom odlukom o spuštanju obvezne pričuve sa 13,5 na 12 posto morale prekrcati sve time "oslobođene" kune.  U prvom dijelu prosinca banke su tako upisale svih 3,9 milijardi kuna, što predstavlja ukupan efekt sniženja pričuva koje se izdvajaju u kunama, a središnja je banka pravila postavila tako da ih na slobodno raspolaganje dobiju tek kad ih "zasluže" povećanim kreditiranjem gospodarstva.

Spomenutih je 17 banaka plasmane tvrtkama u studenome povećalo za blizu 696 milijuna kuna, na 67,3 milijarde, a na ta temelju toga HNB je od njih prijevremeno iskupio upola manji iznos zapisa na koje ne ostvaruju nikakvu kamatu. Kako ističu u HNB-u, u isto je vrijeme 13 banaka tijekom studenoga svoje plasmane gospodarstvu smanjilo za nepunih 170 milijuna, na 37,2 milijarde kuna. Prvi mjesečni iskup blagajničkih zapisa, međutim, ne govori mnogo o reakcijama banaka na najnoviji pokušaj središnje banke da se potakne rast kredita gospodarstvu. Novi je poticajni model predstavljen samo koji dan prije kraja studenoga; prekasno da bi bilo vremena za jaču reakciju u istome mjesecu. No, koji su inače dometi te mjere? Iako je prirast plasmana u studenome ispao iznadprosječan, u središnjoj banci ne žele donositi ishitrene ocjene, ali ipak podcrtavaju ohrabrujuće naznake. Još manje su istrčavanju skloni bankari. Pojeftinjenje izvora financiranja bankama uvijek je dobrodošlo, ali samo do granice kad u upravljanju rizicima na drugoj strani vage nije neizvjesnost otplate glavnice. O toj situaciji, pak, dovoljno govori putanja udjela loših kredita.

On je već uvriježeno najviši upravo kod kredita tvrtkama koje, uza sve, imaju problem manjka kapitala i kolaterala, a mnogi će dodati i – održivih projekata i biznis modela. S druge strane, bez rasta kredita privatnom sektoru, a u situaciji kad od građana ni 2014. nije izgledno poboljšanje potrošačkog i investicijskog optimizma, ni perspektiva za (neto) kamatne prihode banaka nije dobra. To zorno pokazuje njihov pad iako banke na sve načine stišću i operativne troškove, uključujući i pasivne kamate koje su na povijesno niskim razinama. Otpuštanje kuna kroz spuštanje obvezne pričuve nesumnjivo je faktor koji ima pozitivan predznak za apetite banaka za kreditiranje poduzeća, no uz brojne druge faktore koji djeluju u suprotnom smjeru ne čudi što su i očekivanja rasta kredita mahom skromna. A mada je i nedavno guverner Vujčić rekao kako su baltičke zemlje primjeri koji potvrđuju kako je gospodarski rast moguć i uz znatnu fiskalnu konsolidaciju, i to bez rasta kredita, ne čudi što je ipak zaigrao (i) na kartu poticanja rasta kredita. Ako se i dogodi toliko priželjkivani rast stranih investicija, valja pogurati oživljavanje onih domaćih, uz pomoć dužničkih instrumenata.

Autor: Jadranka Dozan
02. siječanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close