Drugu godinu za redom dionica turističke kompanije Valamar Adria holding proglašena je dionicom godine na Zagrebačkoj burzi, temeljem javnog glasanja u internetskoj anketi na stranicama Burze.

O tome što ta nagrada znači za grupaciju Valamar, o sudjelovanju Valamara u procesu predstečajne nagodbe tvrtki u državnom portfelju, kao i o porastu PDV-a za smještaj i ugostiteljstvo u idućoj godini razgovarali smo s Ivanom Budin Arhanić, članicom uprave Valamar grupe i Valamar Adria holdinga, koje u svom portfelju drže 86 posto dionica tvrtke Riviera Adria.  "Činjenica da smo ponovno osvojili nagradu za najbolju dionicu pokazuje nekoliko važnih stvari za Valamar ali i za hrvatsko gospodarstvo. To je prije svega znak da je investicijska javnost prepoznala kvalitetu našeg poslovanja te nas kao lidera u turističkom sektoru, ali i to koliko je turistički sektor važan za hrvatsko gospodarstvo, posebno jer u godinama u kojima Hrvatska bilježi gospodarski pad i veliki rast nezaposlenosti pokazuje otpornost i potencijal za daljnji razvoj. Vodeća pozicija na turističkom tržištu u Hrvatskoj naše je opredjeljenje i misao vodilja u postavljanju ciljeva i upravljanju poslovanjem. Smatramo da smo vodeća turistička kompanija ne samo po veličini već po razvoju novih znanja i kompetencija, standarda izvrsnosti i kvalitete, kvaliteti proizvoda i usluga, nastupu na tržištu, povratu na ulaganja, snažnoj bilanci, i po odgovornom i  transparentnom poslovanju, što je vrlo bitno za dioničare. Takav pristup rezultirao je peterostrukim rastom vrijednosti dionice Valamar Adria holdinga od 2009. godine." 

Jedna od tih prepreka je PDV koji za turističke usluge koji je Vlada povisila s 10 na 13 posto. Kako će to konkretno utjecati na poslovanje Valamara?
PDV je izglasan tek krajem studenog i mi smo se do zadnjeg trenutka nadali da se to neće dogoditi, jer smatramo da je to vrlo štetno za turistički sektor, što smo jasno argumentirali kroz ključne sektorske i gospodarske udruge i komore. Kad je u pitanju naše poslovanje, mi smo cjenovnu politiku i poslovanje s velikim partnerima za sljedeću godinu ugovorili još u lipnju, prije bilo kakve najave povećanja PDV-a, i više nemamo prostora za manevar. No, čak i da ta fleksibilnost postoji, ne postoji tržišni prostor za podizanje cijena za Valamar niti za Hrvatsku kao destinaciju. Mi ne poslujemo na domaćem tržištu već na globalnom tržištu, pa isto tako ne konkuriramo unutar Hrvatske, već unutar svjetskog tržišta putovanja koje je vrlo izazovno i osjetljivo na vrijednost za novac.

Koliko će Valamar u idućoj godini izgubiti od prihoda zbog većeg PDV-a? 
Vrlo jednostavno, povećanje PDV-a imat će izravan utjecaj na naše prihode smještaja, hrane i pića u iznosu od tri posto. Ako uzmemo u obzir da je cjelogodišnja dobit uspješne 2012. godine bila na razini od oko 5 posto prihoda, i to usporedimo s ovih tri posto porasta PDV-a, onda dobro vidimo gdje smo. Ako povećanje PDV-a nama kao najvećoj tvrtki na tržištu može pojesti više od pola dobiti od poslovanja, onda možemo pretpostaviti što to znači za ukupni sektor koji je ispod razine rentabilnosti, a od njega se istovremeno očekuju jako velike investicije. 

Od čega će Valamar odustati kad su u pitanju investicije?
Za 2014. godinu nema povratka, bageri su već na gradilištu, a vrijednost investicija iznosi više od 350 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2013. godinu, i rezultat je i poticajnih mjera poput HBOR financiranja, neoporezivanja reinvestirane dobiti i pretpostavljene stope PDV-a od 10%.  Dakle, mi smo vrlo konkretno i pozitivno reagirali na napore Vlade da stvore bolje uvjete poslovanja za privatni sektor. No, kad  povećanu stopu PDV-a primijenimo na planirane investicije za 2015. godinu mnoge od njih više nisu isplative.  S obzirom da HBOR i komercijalne banke od nas traže barem 25 posto učešća, ne radi se više o smanjenju iznosa za investicije za navedenih tri posto prihoda, efekt je puno veći i množi se sa četiri, i to svake godine. Imamo izričitu politiku reinvestiranja ukupne dobiti, tako da možemo reći da je povezanost povećanja poreza i smanjenja investicija kod nas izravna.

Je li sektor iskoristio sve adute u lobiranju prema Vladi, ili ste nešto propustili?
Za početak, mi ne smatramo da je ta tema gotova, i dalje ćemo kao sektor nastojati uvjeriti Vladu da je za realizaciju Strategije turizma potrebno držati se fiskalnog okvira predviđenog za tu strategiju. Radimo na makroekonomskoj analizi efekta povećanja PDV-a s kojom ćemo ponovno ići prema Vladi. Svima je jasno u kojem je stanju država i proračun, i da je turizam preostao kao jedna od rijetkih grana koja ne stagnira, no to je zadnji razlog zbog kojeg treba povećavati porezno opterećenje. Sasvim suprotno, to bi trebao biti razlog za dodatno olakšavanje uvjeta poslovanja, tim više što je turizam široko integrativan jer daje posla drugim sektorima, od građevine do poljoprivrede. A potencijel za rast je nesporan. Bilo bi dobro da imamo kvalitetniji dijalog s Vladom kad se radi o ovako dalekosežnim odlukama, te da se držimo dugoročnih i stabilnih okvira koji će poticati ulaganja, zapošljavanje i razvoj turizma. 

Kako to da se Valamar nije uključio u kupnju dijela državnog turističkog portfelja u procesu predstečajne nagodbe?
Pomno pratimo čitav proces i tvrtke u državnom portfelju pomno analiziramo. Sudjelovali smo u procesu za Hotel Medenu d.d. i Vranjicu Belvedere, d.d. no nismo bili najbolji ponuditelj.

Kao investitori, kako gledate na taj cijeli proces predstečajnih nagodbi, je li taj model bio najbolji za investitore?
Ne može se reći da je to idealan model privatizacije, jer tvrtke nisu sanirane i fokus nije na optimizaciji potencijalne vrijednosti tvrtke, već na tome kako osigurati njeno puko preživljavanje. Ali može biti dobra platforma dužnicima za pregovore oko njihova restrukturiranja, pod uvjetom da svi vjerovnici budu neposredno i osobno animirani tijekom pregovora. S obzirom da budući kvalitetan razvoj i repozicioniranje objekata i destinacije uvelike ovisi o strateškom partneru sa prethodnim iskustvom u turizmu i restrukturiranju – ovo iskustvo, kvaliteta ponuditelja i njegovi planovi za budući rast i razvoj nisu bili dovoljno i adekvatno vrednovani prilikom odabira investitora, premda su uloženi određeni napori od strane države da se cijeli proces odvija transparentno i svim investitorima pruži jednaku priliku. I dužnicima i vjerovnicima proces dodatno otežavaju i kontinuirane izmjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji još uvijek nije došao u svoju konačnu formu. Zakon o predstečajnoj nagodbi nije bio u cijelosti usklađen s drugim zakonima, i prečesto su se mijenjale varijable zbog čega je i Valamaru kao domaćoj turističkoj tvrtki bilo teško donijeti kvalificiranu odluku o isplativosti ulaganja, i kvaliteti "novog partnerstva" sa državom, bankama, dobavljačima, radnicima i lokalnom zajednicom. Mislim da zbog toga nije realno očekivati veliki interes većih stranih investitora, ali Valamar će nastaviti pratiti proces i analizirati potencijal našeg sudjelovanja za pojedine tvrtke.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Nema rigidne hijerarhije u hotelima

Predstavili ste novi Valamarov projekt unapređenja kvalitete usluge 'Uplifting Service Valamar'. Možete li pojasniti o kakvom se projektu radi?

Osmislili smo sustavan pristup kreiranju nove korporativne kulture koji teži tome da kroz komunikaciju, motivaciju, edukaciju i svakodnevne alate za zaposlenike stvorimo okruženje koje je cijelo usmjereno izvrsnosti, slijedeći viziju Valamara koja glasi "Nezaboravna sjećanja, svakog dana za svakog gosta". 

U vašoj prezentaciji upada u oči dio o tome da ćete olabaviti sustave kontrole i dozvoliti pogreške?

Naša usluga je danas vrlo dobra, ali je visoko standardizirana i slična za sve goste, imamo hijerarhijsku i dosta rigidnu organizaciju, pravu malu vojsku. Ti standardi ponekad mogu predstavljati kočnicu u postizanju izvrsnosti usluge i zato smo odlučili olabaviti sustave kontrole. Olabavili smo na primjer mogućnost reakcije zaposlenika prema gostima koji nisu zadovoljni, pa će zaposlenik na recepciji moći nezadovoljnog gosta uputiti na bar da uzme koktel na račun kuće dok mu ne riješi problem. Izmijenili smo i način ispitivanja kvalitete usluge među gostima, za razliku od anketa koje su ispunjavali nakon boravka, sad mišljenje gosta aktivno skupljamo i za vrijeme boravka. Postavili smo iPadove u javne prostore u objektima gdje nam gosti mogu napisati što žele. Jedna gospođa napisala je ovog proljeća da na baru nema Sacher torte, i mi smo joj odnijeli tortu u sobu. Brojna istraživanja pokazuju da je stvaranje emotivnog odnosa između kompanije i klijenta bitna strateška prednost.