Sukob između ZAMP-a i Googleova Youtubea, koji se posljednja dva mjeseca lomi preko leđa domaćih internetskih portala, dvije institucije još nisu riješile. No, domaći su internetski portali nakon brojnih konzultacija zaključili da je zahtjev koji su dobili od ZAMP-a neutemeljen i odbili su s tom jedinicom udruge Hrvatskog društva skladatelja (HDS) potpisati ugovore o mjesečnom paušalu. Toni Gabrić, urednik portala H-Alter, kaže kako ne mogu sebi dopustiti da se rukovode dojmom o zakonitosti ili nezakonitosti HDS-ova zahtjeva. “Zato smo pitali upućenije od nas i oni su nam odgovorili da je taj zahtjev neosnovan”, kaže Gabrić.

Uzbunili portale

Hrvatsko novinarsko društvo 25. studenoga u svom je newsletteru objavilo da je ZAMP u posljednjih mjesec dana poslao na adrese nekolicine neprofitnih portala zahtjev za sklapanjem ugovora o zaštiti autorskih prava jer na svojim stranicama prenose YouTube videosadržaje u kojima ima glazbe. HND navodi da je ZAMP u slučaju H-Altera zatražio paušale koji bi se na godišnjoj razini popeli do iznosa od 8000 kuna, odnosno više od 500 kuna mjesečno. U HND-u dodaju da je taj zahtjev izazvao iznenađenje, jer ZAMP nema potpisan ugovor o zaštiti autorskih prava s YouTubeom. Nadalje, stoga što što videosadržaji koji se prenose nemaju oznake da su zaštićeni autorskim pravima, a  i stoga što je ZAMP 2006. godine sa svim najvećim diskografima već potpisao ugovor o pravu na emitiranje njihove glazbe.

U H-Alteru navode da je ZAMP tražio naknadu ne samo zbog YouTubea već i zbog Vimea te da su to potkrijepili sa šest primjera u kojima su se koristila zaštićena glazbena djela. “Na tim linkovima bili su aktivistički dokumentaraci s YouTubea i Vimea na kojima je u pozadini glazba, a ostali primjeri odnosili su se na nekoliko glazbenih videospotova”, objašnjavaju iz H-Altera. Navode da je time zapravo ZAMP tražio od njih novac temeljem videoklipova koji su na nečijem drugom serveru, a ne H-Alterovu.

“Naime, mi smo samo postavili poveznice odnosno link ili embed sa Youtubea i Vimea, ali je ZAMP iz nekog razloga našao shodnim ubirati harač od H-Altera i drugih portala budući da je slične zahtjeve prošli mjesec slao i na adrese nekih drugih elektroničkih publikacija”, objašnjavaju na H-Alteru.

Mateo Rilović, autor projekta i član Uprave internetskog portala Dubrovniknet.hr, ispričao nam je vrlo sličnu priču. On navodi da je nedavno od ZAMP-a dobio dopis naslovljen “Opomena: nelegalno korištenje autorskih djela”, u kojem stoji da je od njih navodno već zaprimio dopis u kojem se tvrdi da Dubrovniknet kriši autorska glazbena prava putem interneta temeljem članka 21. i 30. Zakona o autorskim i srodnim pravima.

“ZAMP nam je zaprijetio kaznom od 50.000 kuna i sudskim procesima te uputio prijedlog ugvora po kojem bi to regulirali dobrovoljnim potpisom ugovora kojim se obvezujemo im plaćati 500 kuna mjesečno”, kaže Rilović. I on i Gabrić kažu da nisu ništa potpisali, a obojica također navode da im je službeni dopis uputio Mario Vukoja, voditelj medija i novih tehnologija ZAMP-a.

ZAMP smiruje

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Sukob između ZAMP-a i Googleova YouTubea traje već neko vrijeme. Na naš upit o slučaju Google se nije oglasio. Iz ZAMP-a pak kažu da nije riječ o ničemu novome. “U dosadašnjem radu Hrvatsko društvo skladatelja već godinama kontinuirano izdaje odobrenja većem broju informativnih portala, uključujući lokalne i regionalne portale, a neki od njih su 24sata.hr, Večernji.hr, Jutarnji list.hr, Net.hr, Muzika.hr…, kažu iz ZAMP-a.

No, ističu da nikome nisu prijetili kaznama. “Nikome se ne najavljuju kazne od 50.000 kuna, već se korisnike koji koriste glazbu obavještava o zakonskoj regulativi koja, u nekim slučajevima, predviđa kazne od 5000 do 50.000 kn, ali se instanca prekršajne prijave smatra krajnjom mjerom i nije se dosad nije primijenila ni prema jednom portalu, niti bismo to željeli”, kažu u ZAMP-u.

Objašnjavaju da sve pokušavaju rješiti standardnim obavijestima i dopisima koji informiraju korisnike glazbe o njihovim pravima, ali i dužnostima.

U ZAMP-u kažu da YouTube još nema “odobrenje HDS-a za priopćavanje autorskih glazbenih djela”. Dodaju da će, čak i kad to reguliraju, to značiti da će YouTube na taj način regulirati autorska glazbena prava prema krajnjim korisnicima. Detaljnije o tome, kažu, da ne mogu govoriti. Navode da se spor, gdje je YouTube u Njemačkoj izgubio od tamošnjeg pandana ZAMP-u, često pogrešno tumači. Ističu da se taj spor vodio zbog visine autorske naknade i YouTube nije negirao svoju obvezu reguliranja prava, nego visinu naknade.

“Prenošenje samo linkova s YouTubea ili bilo kojeg drugog servisa nije potrebno regulirati putem HDS-a, ali razlika je u slučaju kad se glazbeni sadržaj s You Tubea, bilo kojeg drugog servisa ili vlastitog servera integrira kao takozvani embedded video u sklopu internetske stranice, pa posjetitelji te stranice ne moraju napustiti samu stranicu da bi konzumirali sadržaj s YouTube-a”, kažu u ZAMP-u. U tom slučaju, korisnik, odnosno internetski portal koji tako prenosi sadržaj, podliježe obvezi reguliranja autorskih prava jer priopćava glazbu javnosti sa svoje stranice.

Njemački spor

Kad treće osobe prenose i priopćavaju javnosti putem svojih web stranica tzv. embedded video s YouTube-a, kažu u ZAMP-u, YouTube je funkcionalno gledano server s kojeg se povlači video, dok se samo konzumiranje sadržaja događa na web stranici trećih osoba.“One su tada obvezne regulirati pravo priopćavanja”, naglašavaju u ZAMP-u. Spor ZAMP-a i Googleova YouTubea izašao je u javnost još u travnju na konferenciji Intelektiv u Zagrebu, kada je Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a, kazao da YouTube odbija potpisati ugovor sa ZAMP-om jer nije registriran u Hrvatskoj.

ZAMP-ov cjenik

Paušali prema broju posjetitelja

Prema cjeniku koji je ZAMP poslao internetskim portalima mjesečni paušali se računaju prema broju posjetitelja. Za webcast, simulcasting i live casting do 7500 jedinstvenih posjetitelja mjesečno naknada je 300 kuna, zatim se do 15.000 posjetitelja penje na 500 kuna, a zatim na 700 kuna. Za interactive webcast i branded webcast ona iznosi 400 kuna, 700 kuna i tisuću kuna. U slučaju streaminga on demand paušal počinje od 500 kuna, 850 kuna i najviši je 1100 kuna, dok se za pozadinskih deset pjesama plaća naknada od 150 kuna, 200 kuna i 250 kuna.