U glavnome gradu Azerbajdžana u utorak je svečano objavljena odluka konzorcija Shah Deniz o izgradnji Transjadranskog plinovoda (TAP), kojim će se jugoistok Europe opskrbljivati plinom iz Kaspijskog jezera.

"Radi se o povijesnoj odluci i povijesnom danu za Azerbajdžan i za cijelu Europu, jer se otvara novi južni plinski koridor prema Europi, koji omogućava željenu energetsku diverzifikaciju i energetsku sigurnost. Ovaj će događaj promijeniti energetsku sliku Europe", rekao je u pozdravnom govoru azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev.

Shah Deniz II je najveći energetski projekt u svijetu, predviđa se oko 45 milijardi američkih dolara ulaganja povezanih s projektom, kao i velik broj novih radnih mjesta. Početna faza uključuje, uz Azerbajdžan i Gruziju, Tursku, Grčku, Albaniju i Italiju, a u kasnijoj fazi suradnja se širi na zemlje zapadnog Balkana – Crnu Goru i Hrvatsku, rekao je Alijev.

Hrvatska je na kraju tog dijela plinovoda, čime se želi osigurati nabava plina iz više izvora, rekao je premijer Zoran Milanović: "Veselim se tom projektu. Ne radi se samo o energetskoj sigurosti, ovdje je riječ o suradnji, o približavanju zemalja, te naravno o novcu, poslovnim prilikama i novim radnim mjestima", rekao je hrvatski premijer. Milanović je podsjetio da je Hrvatska, što se plina tiče, djelomično samodostatna, a postoje i planovi za izgradnju LNG terminala u Rijeci, iz kojeg će se plin dopremati prema ostalim srednjoeuropskim zemljama.

Albanski premijer Edi Rama poručio je kako njegova zemlja u Transjadranskom plinovodu ne vidi samo dobru priliku i poslovne mogućnosti, nego projekt kojim je konačno pobijeđena nekadašnja izolacija Albanije, te koji će sve zemlje regije dublje povezati. Bugarski premijer Plamen Orešarski nije odolio spomenuti kako bi bio sretniji da je konzorcij Shah Deniz izabrao Nabuko, no s obzirom na to da TAP prolazi blizu Bugarske, koristi će imati i njegova zemlja.

Svečanosti je nazočio i britanski ministar vanjskih poslova William Hague, jer je taj projekt, kako je rekao, važan za cijelu Europu, a BP je, s 20 posto, jedan od važnih partnera u izgradnji TAP-a. "Osim energetske sigurnosti, povećat će se i konkurencija na tržištu plina, čime će energenti biti dostupniji", istaknuo je Hague, dodajući kako će TAP potaknuti razvoj zemalja kojima prolazi.

Svečanosti su nazočili brojni drugi uglednici, među njima i crnogorski predsjednik Filip Vujanović, gruzijski premijer Irakli Garibashvili, talijanska ministrica vanjskih poslova Ema Bonino, povjerenik Europske unije za energiju Gunther Oettinger, predstavnici američkog ministarstva energetike, BP, te konzorcija Shah Deniz.

U sklopu projekta Shah Deniz 2, planira se prva opskrba plinom u 2018. godini za Tursku, te 2019. za ostale europske zemlje.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Shah Deniz je jedno od najvećih plinskih polja u svijetu – tri bilijuna prostornih metara plina – iz Azerbajdžana kreće južnokavkaski plinovod preko Gruzije, nastavlja se Transanatolijskim (TANAP-om) preko Turske, a onda Transjadranskim kroz Grčku i Albaniju do Italije. Ukupni trošak 3500 kilometara dugačkog projekta je oko 28 milijardi američkih dolara.

Iz jednog od najvećih plinskih polja u svijetu Shah Deniz crpit će se za jugoistok Europe 16 milijardi prostornih metara plina godišnje. Hrvatska se projektu priključila naknadno, uz Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji će se spojiti na TAP u Albaniji, te povući plin do Splita.