Kada je riječ o gospodarskom vodstvu, dvadeseto stoljeće pripadalo je Americi, baš kao što je devetnaesto bilo britansko, a šesnaesto španjolsko. Danas neki Kinezi i Europljani misle da su oni sljedeći na redu. Jesu li? I bi li to uopće trebali priželjkivati?

Najvažniji preduvjet za globalno gospodarsko vodstvo je veličina. SAD ima najveće gospodarstvo na svijetu s BDP-om od oko 16,7 bilijuna dolara. Eurozona je s 12,6 bilijuna dolara na drugom mjestu, a Kina s BDP-om od oko 9 bilijuna dolara na trećem. Sva ta tri gospodarstva u biti su dovoljno velika da bi mogla djelovati kao globalni gospodarski predvodnik. No za budućnost koja uključuje vodstvo svijeta ključni su i gospodarski izgledi – kao i ozbiljni izazovi koji su pred nama. Nitko ne vjeruje da će eurozona u nadolazećim godinama rasti brže od SAD-a. Iako se očekuje da će do 2020. Kina prestići SAD u pogledu gospodarskog proizvoda, desetljeća krutih mjera kontrole rasta populacije oslabit će njezin dugoročni rast, pa će tako američko gospodarstvo ostati najdinamičnije u usporedbi s ostala dva.

Stabilan deficit
Drugi ključni uvjet za globalno gospodarsko vodstvo je sustavska važnost u komercijalnom, monetarnom i financijskom pogledu. Za razliku od Kine, goleme trgovinske sile s nedovoljno razvijenim monetarnim i financijskim sposobnostima, eurozona zadovoljava zahtjev sustavske važnosti na sva ta tri područja. Kad ste globalni vođa u punom smislu riječi, tada oblikujete globalne ekonomske strukture unutar kojih djeluju države i tržišta, a to je nešto što SAD čini već gotovo 70 godina. S obzirom da se SAD može zaduživati i plaćati uvozne proizvode vlastitom valutom, kruta ograničenja bilance plaćanja ne predstavljaju mu nikakvu prijetnju. To mu je omogućilo da od početka 1980-ih do danas održava stabilan deficit po tekućem računu. Zemlje okrenute izvozu kao što su  Njemačka, Japan i Kina veliki dio svog uspjeha duguju sposobnosti Amerike da apsorbira golemi udio svjetskog izvoznog proizvoda i treba im Amerika koja plaća i koja nastavlja igrati tu ulogu. Imajući to u vidu, veliki izvoznici odnedavno su se našli pod jakim pritiskom da "isprave" svoj vanjski višak u sklopu preuzimanja odgovornosti kao građani svijeta.

Iako je to doprinijelo naglom smanjenju kineskog i japanskog viška, trenutni višak eurozone raste, a MMF predviđa da će ove godine dosegnuti 2,3 posto BDP-a. Kinesko ili europsko vodstvo vjerojatno bi puno više nalikovalo razdoblju Pax Britannica otprije Prvog svjetskog rata s hegemonijom koja priskrbljuje sredstva na dugoročnoj bazi. No takav scenarij pretpostavlja dubinski sređen financijski sustav koji bi služio kao posrednik za navedena sredstva, a Kina i eurozona to nisu uspjele realizirati. Usprkos financijskoj krizi 2008. godine, SAD je i dalje neprikosnoveni predvodnik na području globalnih financija. Naime, američke burze hvastaju se neusporedivom dubinom, likvidnošću i sigurnošću, čime postaju magneti za globalni kapital, naročito u razdoblju gospodarskih previranja. Ta "sila privlačenja" koja je ključna za američku dominaciju doprinosi jakosti globalne uloge dolara pa ulagači u potrazi za sigurnom i likvidnom imovinom hitaju kupiti vrijednosnice američkog ministarstva financija.

Rast javnog duga 
Uvjerenje da će jedinstvena valuta i zajedničko tržište kapitala osnažiti financijske institucije i produbiti tržišta bilo je osnova stvaranja eurozone. No s obzirom na izostanak jedinstvenog dužničkog instrumenta usporedivog s onim američkom ministarstva financija, kriza je potaknula rast javnog duga država članica eurozone. Banke su povukle zajmove do državnih granica, a zamisao o europskom tržištu kapitala se raspala. Slično tome u Kini izostanak konvertibilnosti valute, uz slab okvir financijskog nadzora koji je odraz većeg problema povezanog  s lošom provedbom vladavine zakona slabi njezine izglede za gospodarsko vodstvo svijeta.Europljani i Kinezi trebali bi se zapitati žele li zaista preuzeti na svoja leđa rizike povezane sa središnjim položajem u velikom i složenom globalnom financijskom sustavu. Kontrola nad sustavom šlag je na torti globalnog čelništva, ali za gospodarstva koja nisu dostojno pripremljena za to, lijek se vrlo brzo pretvara u otrov.

© Project Syndicate, 2013.