Nakon što je Energetska zajednica prije nekoliko dana upozorila Srbiju da je njezin međudržavni ugovor s Rusijom o izgradnji plinovoda Južni tok protivan europskim pravilima, Europska komisija isto je upozorenje javno proširila na sve svoje članice kroz koje bi trebao proći plinovod ili njegovi priključci: Sloveniju, Bugarsku, Mađarsku, Hrvatsku, Grčku i Austriju.

To znači da će države članice koje su već potpisale sporazume morati ponovno sjesti za stol s ruskim partnerom i ispregovarati nove uvjete koji će zadovoljiti europsku regulativu. Ona propisuje da proizvođač i distributer na europskom tlu ujedno ne može biti i vlasnik proizvodnih kapaciteta i transportne mreže, a u svim ovim slučajevima to je Gazprom. Ta tvrtka, osim toga, ne smije imati ekskluzivno pravo, biti jedini dobavljač, te treba osigurati slobodan pristup plinovodu i ostalim kompanijama te ne smije sam određivati tarife. Kako je u četvrtak na konferenciji za novinare izvijestila glasnogovornica Europske komisije Marlene Holzner, EK je prije dva dana poslala pismo ruskom Ministarstvu energije u kojemu ga obavještava da će države članice uskoro formalno zahtijevati da se otvore novi pregovori kako bi se stavke međudržavnih ugovora uskladili s europskim pravilima. 

Rusi neće nove pregovore
Ruska strana, ako je suditi prema izjavama njezinih dužnosnika, za sada nema namjeru otvarati nove pregovore i dogovarati promjene ugovora. Direktor za izvoz Gazproma Aleksandar Medvjedev kazao je da neće otvarati nove pregovore, dok je zamjenik ruskog ministra za energetiku Anatolij Jankovski u Europskom parlamentu u srijedu kazao da se Rusija ne slaže da se pravila EU odnose i na prekogranične projekte kao što je plinovod, smatrajući da su ugovori koje je Rusija potpisala s drugim državama iznad ostalih pravnih normi. Marlene Holzener tvrdi da će Komisija morati preporučiti članicama EU da odustanu od projekta ukoliko ruska strana ne pristane na nove pregovore. Ukoliko članice ne pristanu, ući će u proceduru EK-a koja će ih natjerati da promijene mišljenje.

Stav hrvatske Vlade do zaključenja ovog broja nismo uspjeli saznati, dok je slovenska vlada odgovorila promptno pa tako za Poslovni dnevnik tvrde da se okolnosti za Sloveniju nisu promijenile jer je u međudržavnom sporazumu ionako pisalo da se kod izgradnje nove infrastrukture na teritoriju Slovenije moraju poštovati zakoni države i europsko zakonodavstvo. Slovenija smatra da je njezin međudržavni sporazum usklađen s europskim zakonodavstvom, o čemu je obavijestila EK. Slovenija, kažu nam u Ministarstvu za infrastrukturu i prostor Slovenije, još uvijek čeka odgovor EK-a. Iz slovenske vlade tvrde da projekt za Sloveniju ima veliku važnost i pozivaju EU i Rusiju da razviju konstruktivni dijalog koji bi riješio sva pitanja u vezi provedbe, osobito s obzirom na sumnje oko nužnosti usklađivanja s odredbama europskog zakonodavstva. "Republika Slovenija je u kontaktu s ruskom stranom, a u prvoj polovici prosinca organiziran je posjet predsjednice vlade Alenke Bratušek Ruskoj Federaciji", kažu u slovenskom Ministarstvu infrastrukture, naglašavajući da odluka EK nema nikakvog utjecaja na energetsku politiku Slovenije. 

Ne traže izuzeće
Iz Komisije su za Poslovni dnevnik potvrdili da niti jedna država članica do sada nije tražila izuzetke od pravila EU, iako to može učiniti kao i u svakom drugom slučaju. Radovi na 2380 kilometara dugom plinovodu već su počeli pa su nedavno otvoreni radovi u Srbiji, kao i u Bugarskoj. Činjenica je da će članice moći graditi plinovode kroz svoj teritorij bez straha od kazne EK-a jer, kako je kazala Holzner, Komisiji je najbitniji početak rada plinovoda koji će tada morati biti usklađen s europskom regulativom. Komisija se nada da će prijepori oko nelegalnosti plinovoda biti dovoljno upozorenje kreditorima projekta, što bi moglo natjerati članice da aktivnije krenu u rješavanje problema. Vrijednost plinovoda je oko 16 milijardi eura i vrlo je važan Rusiji, ali i Europi. Sličan transnacionalni plinovod već je izrađen prema Njemačkoj pod imenom Sjeverni tok. Holzner tvrdi da se dva plinovoda ne mogu uspoređivati, budući da veći dio sjevernog plinovoda prolazi pod morem, a dio na kopnu je usklađen s europskim zakonima.