Da bi svoje proizvode lakše plasirali i svoje usluge jednostavnije nudili, mali i srednji poduzetnici često traže pomoć Komora (bilo Hrvatske gospodarske komore ako su trgovačko društvo, ili Obrtničke komore ako su obrtnici), ili pristupaju drugim udruženjima i organizacijama kakva je Hrvatska udruga poslodavaca.

Za razliku od HUP-a koji je dobrovoljna organizacija, članstvo u HGK-u i HOK-u je obavezno. "Poduzetnici se udružuju iz jednostavnog razloga: kada si sam možeš slabije djelovati", kaže Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u. Ističe da je dodana vrijednost koji poduzetnici imaju od HUP-a, ali i glavni posao udruge, omogućiti svakom poduzetniku reći što je dobro za njega, a što treba mijenjati.  "Poduzetnici na ovaj način imaju mogućnost izravnog utjecanja na svaki zakon koji će se odnositi na njih. Pitamo poduzetnike za mišljenje o svakom zakonu, a često vlastitim resursima za njih obavimo cjelokupan posao iščitavanja prijedloga zakona i svih efekata koji će se na njih odnositi. Kad se izborimo za neki zahtjev koji predlažu naši članovi, izborili smo se i za one koji nisu naši članovi", kaže Brusić. Napominje da im se poduzetnici svakodnevno obraćaju s pojedinačnim upitima i zahtjevima u situacijama gdje im treba pomoć i podrška institucije kad se obraćaju državnim tijelima s tim istim pitanjima.

"Ipak, HUP kao udruga treba nastojati rješavati problem na generalnoj razini i za sve poduzetnike. Godišnje dobijemo oko 10.000 raznih upita za pomoć. Kada na problem ukaže institucija, to ima ipak drugu težinu u rješavanju", kaže Brusić. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), u kojoj je članstvo obvezno za svako trgovačko društvo, poduzetnici također imaju polugu u smislu utjecanja na zakonske i podzakonske propise, te predlaganja izmjena i dopuna propisa. "Mali i srednji poduzetnici putem dvjestotinjak sajmova godišnje, koje organizira i sufinancira HGK, predstavljaju svoje proizvode na domaćim i inozemnim tržištima, a putem B2B sastanaka pronalaze nove poslovne partnere. Pruža im se stručna i savjetodavna pomoć pri apliciranju na projekte iz EU fondova i pribavljanju sredstava u okviru vladinih programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Upravo udruživanje mikro i malih poduzetnika putem sektorskih udruženja ili zajednica može dovesti do njihovog snažnijeg utjecaja kako na politike tako i na konkretne provedbene programe", objašnjava direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK Tajana Kesić Šapić.

Gospodarska komora poduzetnicima, između ostaloga, nudi baze podataka, organizaciju besplatnih edukacija, seminara, konferencija i stručnih skupova, pronalaženje poslovnih partnera, informacije o stranim tržištima, informacije o natječajima za NATO. "Mogućnosti za korištenje usluga HGK su brojne, no problem predstavlja njihova promocija. Mnogo mikro poduzetnika ne raspolaže informatičkim znanjima i ne znaju korisiti niti interpretirati analize tržišta koje bi im mogle pomoći. Stoga nam predstoji pronalazak adekvatnog modela informiranja naših članova o mogućnostima korištenja svih usluga koje im se nude", kaže Kesić Šapić. Kada se govori o općoj koristi za obrtnike, u HOK-u ističu "Naših 2.500  ribara obrtnika koristi beneficije za koje se u njihovo ime izborio HOK: plavi dizel, tržišne kompenzacije, odgode primjene obveze ugradnje AIS uređaja. Preko 15.000 ugostitelja koristi smanjenje PDV-a, mogućnost pušenja u lokalu, a 8.500 građevinara mogućnost jednostavnijih uvjeta za dobivanje licence u graditeljstvu".

Na inicijativu HOK-a postignuto je propisivanje višeg iznosa godišnjeg prometa (230.000 kuna sada, u odnosu na 85.000 kuna ranije) za obavezan ulazak u sustav PDV-a; donesen je Zakon o zabrani i sprječavanju neregistrirane djelatnosti. Godinama smo zahtijevali da se uvedu obavezni rokovi plaćanja što je na kraju regulirano Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Slijedeći zahtjeve obrtnika za smanjivanje nelojalne konkurencije u svim segmentima poslovanja, HOK se uključio u donošenje Zakona o dadiljama, a izborio se i za izjednačena prava majki i očeva koji obavljaju obrt sa roditeljima u radnom odnosu", kaže Snježana Tomić, voditeljica Službe za odnose s javnošću HOK-a.

HOK

Manje od jedan posto

Komorski doprinos u HOK-u čini manje od jedan posto ukupnog opterećenja gospodarstva neporeznim davanjima, a ima ih preko 250 s ukupnim iznosom većim od 12 milijardi kuna. "Za obrtnike smanjenje komorskog doprinosa prema novom Zakonu o obrtu ne znači stvarno rasterećenje, dok god postoji niz drugih davanja koja im opterećuju poslovanje, poput spomeničke rente, vodnih i šumskih naknada, pristojbi, naknada za korištenje županijskih cesta", zaključuje Tomić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost