Bilateralni ugovori o gradnji plinovoda Južni tok, koje su potpisali Rusija i zemlje sudionice u tom projektu, u suprotnosti su sa zakonima Europske unije, zaključila je Europska komisija, tražeći od sudionika nove pregovore.
Bilateralni ugovori o gradnji plinovoda Južni tok, koje su potpisali Rusija i zemlje sudionice u tom projektu, u suprotnosti su sa zakonima Europske unije, zaključila je Europska komisija, tražeći od sudionika nove pregovore.
"Komisija je pregledala te međuvladine sporazume i zaključila da nijedan od njih nije u skladu sa zakonima Europske unije", rekao je jučer u Europskom parlamentu (EP) direktor EK za energetska tržišta Klaus-Dieter Borchardt, a prenosi informativni portal EurActiv.
Bilateralni ugovori o gradnji plinovoda Južni tok, koje su potpisali Rusija i zemlje sudionice u tom projektu, u suprotnosti su sa zakonima Europske unije, zaključila je Europska komisija, tražeći od sudionika nove pregovore.
"Komisija je pregledala te međuvladine sporazume i zaključila da nijedan od njih nije u skladu sa zakonima Europske unije", rekao je jučer u Europskom parlamentu (EP) direktor EK za energetska tržišta Klaus-Dieter Borchardt, a prenosi informativni portal EurActiv.
U razdoblju od siječnja 2008. do travnja 2010. Rusija je, prema pisanju portala, potpisala međuvladine sporazume s Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Grčkom, Slovenijom, Hrvatskom i Austrijom.
"Zato smo obavijestili te države da su obvezne, prema sporazumima EU-a odnosno prema sporazumu o Energetskoj zajednici, zatražiti ponovne pregovore s Rusijom kako bi uskladile međudržavne ugovore sa zakonima EU-a", kazao je Borchardt.
Dodao je da je povjerenik EU-a za energiju Guenterh Oettinger upravo poslao pismo ruskom ministru energije Alexanderu Novaku u kojem pojašnjava situaciju i traži od njega da "u pozitivnom svjetlu" razmotri mogućnost pokretanja novih pregovora s državama-sudionicama u projektu.
Pojašnjavajući sporne točke, dužnosnik EK upozorio je da propisi EU-a zahtijevaju odvajanje aktivnosti proizvodnje od aktivnosti prijenosa energije.
Dodatni je problem što pristup cjevovodu moraju imati i drugi dobavljači, odnosno on ne smije biti rezerviran isključivo za Gazprom, upozorava.
Kao treću spornu točku izdvojio je "tarifnu strukturu".
"Mogu samo reći da međuvladini sporazumi neće biti osnova za gradnju i poslovanje Južnog toka. Ukoliko države članice ili druge države sudionice ne pokrenu nove pregovore, Komisija ima načina i sredstava da ih obveže da to učine. Južni tok ne može poslovati na temelju tih sporazuma", poručio je Borchardt.
"Južni tok neće raditi na teritoriju EU-a ako se ne uskladi s našim energetskim zakonima", naglasio je Borchardt. "Mogu samo ponoviti da smo spremni na konstruktivnu suradnju. Taj proces neće trajati nekoliko mjeseci, već možda dvije godine", dodao je.
Hrvatska i Rusija potpisale su međuvladin sporazum o plinovodu Južni tok 2. ožujka 2010. u Moskvi. Krajem 2012. promijenjena je magistralna trasa plinovoda koji bi u Hrvatskoj trebao dobiti tek odvojak. Odgovarajući memorandum o hrvatskom odvojku potpisali su u siječnju ove godine ruski Gazprom kao glavni dobavljač i hrvatski Plinacro.
Hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak naglasio je danas da Hrvatska nema problema s primjedbama EK jer se sve što je potpisano u mandatu aktualne Vlade veže uz odvojak, a uz glavnu trasu Južnoga toka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu