Umirovljeni slovenski diplomat i šef slovenskog tima na pregovorima o sukcesiji bivše SFRJ 2001. godine Miran Mejak tvrdi da je pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke u drugim bivšim jugoslavenskim republikama sukcesijski problem o kojemu Slovenija i Hrvatska moraju pregovarati.
Umirovljeni slovenski diplomat i šef slovenskog tima na pregovorima o sukcesiji bivše SFRJ 2001. godine Miran Mejak tvrdi da je pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke u drugim bivšim jugoslavenskim republikama sukcesijski problem o kojemu Slovenija i Hrvatska moraju pregovarati.
"Hrvati moraju pristati na pregovore, ako ne u Baselu, kod Banke za međunarodna poravnanja (BIS), onda na nekom drugom mjestu", rekao je Mejak u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od srijede.
Umirovljeni slovenski diplomat i šef slovenskog tima na pregovorima o sukcesiji bivše SFRJ 2001. godine Miran Mejak tvrdi da je pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke u drugim bivšim jugoslavenskim republikama sukcesijski problem o kojemu Slovenija i Hrvatska moraju pregovarati.
"Hrvati moraju pristati na pregovore, ako ne u Baselu, kod Banke za međunarodna poravnanja (BIS), onda na nekom drugom mjestu", rekao je Mejak u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od srijede.
Mejak je vodio slovensko izaslanstvo na pregovorima koji su uz pomoć međunarodnog posrednika Arthura Wattsa 2001. godine doveli do potpisivanja sporazuma o sukcesiji nasljednica SFRJ u Beču.
"Mi smo se tada oduprli zahtjevu da obveze prema deviznim štedišama preuzmu banke, što su tražile Hrvatska i BiH, dok su Slovenija, Srbija i Makedonija bile protiv", rekao je Mejak, dodavši da je slovenska diplomacija pogriješila što nije inzistirala da Hrvatski sabor ratificira memorandum iz Mokrica o Ljubljanskoj banci, što sada izaziva razlike u njegovoj interpretaciji i obvezama koje su njime preuzela Hrvatska i Slovenija.
"Bitno je da se o staroj deviznoj štednji pregovara, ako ne u Baselu, onda negdje drugdje, to je bitno i bez razgovora o tom pitanju Hrvatska ne može Sloveniju prisiliti da plati", rekao je Mejak, dodavši da bi u sukcesijskim pregovorima morale sudjelovati sve sljednice i da bi se stara devizna štednja, za koju je jamčila bivša jugoslavenska federacija, mogla isplatiti iz rezervi i zlata bivše Jugoslavije.
"Bilo je mnogo deviznih rezervi i zlata i bilo bi normalno da države koje su dobile zlato iz toga isplate štediše, ali te ideje ne prolaze", rekao je Mejak u razgovoru za "Dnevnik".
Na pitanje što misli o hrvatskoj otvorenosti da se o tom pitanju odlučuje na arbitraži, Mejak je rekao da je od svega najvažnije kako će o tužbi BiH štediša protiv Ljubljanske banke drugostupanjski presuditi Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
"To nas mora brinuti jer na tu presudu nema mogućnosti žalbe", rekao je Mejak.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je nakon razgovora sa slovenskom stranom nedavno u Zagrebu da je Hrvatska otvorena i za arbitražu, dok je šef slovenske diplomacije Karl Erjavec rekao da to za Sloveniju nije prihvatljivo jer bi arbitraža "dodatno zamaglila" pitanje koje spada u sukcesijske pregovore.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu