EN DE

KBC će teško do većinskog vlasništva u Novoj ljubljanskoj banci

Autor: Teuta Franjković
10. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Guverner HNB-a Ž. Rohatinski: Nećemo popustiti pritiscima KBC-a u vezi sa Splitskom bankom, s njima više nema smisla razgovarati!

Ova će godina biti odlučujuća za budućnost triju najvećih slovenskih banaka – Nove ljubljanske banke, Nove kreditne banke Maribor i Abanke Vipe. Brzina mogućih promjena u vlasništvu dviju potonjih banaka zasigurno će utjecati na dogovor između vlade i belgijskog KBC-a ujedno trećinskog vlasnika NLB-a. Ako KBC uspije povećati svoje udjele, u NLB-u ne očekuju da će se vlada odreći dijela svog udjela u NKBM-u. O odluci u vezi s NLB-om ovisi i budućnost Abanke, a ako ideja o povezivanju NLB i Triglav Osiguranja za koju se i Belgijci i Triglav grčevito zauzimaju ne bude realizirana, Triglav se neće povući iz vlasničke strukture.
Vladina savjetodavna grupa za privatizaciju NLB-a je krajem prošle godine vladi predložila da se KBC-u ne omogući većinsko vlasništvo. Dogovor između Slovenije i KBC-a o prodaji NLB-a prilično je obvezujuće prirode, a vlada je u program reforme uvrstila cilj očuvanja četvrtinskog vlasništva prema principu zlatne dionice.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

KBC želi većinu
Upravo zbog toga u vladi sve više započinju pregovori s Belgijcima o povećanju njihova udjela od 51 posto u NLB-u pri čemu bi Slovenija sačuvala 25 posto plus jednu dionicu. Postavlja se pitanje hoće li KBC pristati na vladine uvjete o primjerice zakonskim promjenama po kojima bi se spriječio KBC da NLB pretvori u svoju podružnicu. Belgijska korporacija zainteresirana je za osiguranje većinskoga vlasničkog udjela u toj banci i njezino povezivanje sa slovenskom osiguravajućom kućom Triglav, no o tome postoje različita stajališta u Sloveniji. Očito je da do većinskog udjela KBC neće moći stići odjednom, nego postupno. Aktualna se vlada, naime, želi povući iz gospodarstva i zadržati 25 posto dionica u većim poduzećima u državnom vlasništvu. Guverner Banke Slovenije je također izjavio da NLB za svoje proširenje nužno treba dodatni kapital, a privatizacijska komisija je kao jednu od mogućnosti za to predložila izdavanje povlaštenih dionica. Kao najozbiljniji kandidat za kupnju manjinskoga dijela NKBM pojavljuje se Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Ovaj će tjedan njezini predstavnici posjetiti predstavnike slovenske vlade. Prema jednom od scenarija EBRD bi dokapitalizacijom došao do 30-ak posto udjela NKBM, dok bi vlada druge portfeljske investitore u vlasništvo puštala postupno na način da bi se po pet posto dionica svakih nekoliko mjeseci uvrštavalo na burzu. Kod nekih većinskih vlasnika Abanke, osobito Triglava i FMR-a, euforija zbog prodaje bankovnih udjela je pala, stoga ne iznenađuju želje Ministarstva financija i Banke Slovenije da se dionice uvrste na burzu već ove godine.

Ova će godina biti odlučujuća za budućnost triju najvećih slovenskih banaka – Nove ljubljanske banke, Nove kreditne banke Maribor i Abanke Vipe. Brzina mogućih promjena u vlasništvu dviju potonjih banaka zasigurno će utjecati na dogovor između vlade i belgijskog KBC-a ujedno trećinskog vlasnika NLB-a. Ako KBC uspije povećati svoje udjele, u NLB-u ne očekuju da će se vlada odreći dijela svog udjela u NKBM-u. O odluci u vezi s NLB-om ovisi i budućnost Abanke, a ako ideja o povezivanju NLB i Triglav Osiguranja za koju se i Belgijci i Triglav grčevito zauzimaju ne bude realizirana, Triglav se neće povući iz vlasničke strukture.
Vladina savjetodavna grupa za privatizaciju NLB-a je krajem prošle godine vladi predložila da se KBC-u ne omogući većinsko vlasništvo. Dogovor između Slovenije i KBC-a o prodaji NLB-a prilično je obvezujuće prirode, a vlada je u program reforme uvrstila cilj očuvanja četvrtinskog vlasništva prema principu zlatne dionice.

KBC želi većinu
Upravo zbog toga u vladi sve više započinju pregovori s Belgijcima o povećanju njihova udjela od 51 posto u NLB-u pri čemu bi Slovenija sačuvala 25 posto plus jednu dionicu. Postavlja se pitanje hoće li KBC pristati na vladine uvjete o primjerice zakonskim promjenama po kojima bi se spriječio KBC da NLB pretvori u svoju podružnicu. Belgijska korporacija zainteresirana je za osiguranje većinskoga vlasničkog udjela u toj banci i njezino povezivanje sa slovenskom osiguravajućom kućom Triglav, no o tome postoje različita stajališta u Sloveniji. Očito je da do većinskog udjela KBC neće moći stići odjednom, nego postupno. Aktualna se vlada, naime, želi povući iz gospodarstva i zadržati 25 posto dionica u većim poduzećima u državnom vlasništvu. Guverner Banke Slovenije je također izjavio da NLB za svoje proširenje nužno treba dodatni kapital, a privatizacijska komisija je kao jednu od mogućnosti za to predložila izdavanje povlaštenih dionica. Kao najozbiljniji kandidat za kupnju manjinskoga dijela NKBM pojavljuje se Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Ovaj će tjedan njezini predstavnici posjetiti predstavnike slovenske vlade. Prema jednom od scenarija EBRD bi dokapitalizacijom došao do 30-ak posto udjela NKBM, dok bi vlada druge portfeljske investitore u vlasništvo puštala postupno na način da bi se po pet posto dionica svakih nekoliko mjeseci uvrštavalo na burzu. Kod nekih većinskih vlasnika Abanke, osobito Triglava i FMR-a, euforija zbog prodaje bankovnih udjela je pala, stoga ne iznenađuju želje Ministarstva financija i Banke Slovenije da se dionice uvrste na burzu već ove godine.

Rohatinski: Dosta je ucjena
Sam KBC u posljednje je vrijeme zanimljiv i hrvatskoj javnosti zbog navodnih prijetnji o poduzimanju “akcija” ako im se ne dopusti većinsko vlasništvo nad Splitskom bankom. Podsjetimo, taj 34-postotni vlasnik NLB-a pokušava doći do većinskog udjela bez obzira na zaostale dugove bivše Ljubljanske banke hrvatskim štedišama u iznosu od oko 170 milijuna eura. HNB je uklonio takvu mogućnost dok se dug ne vrati, a KBC svaku mogućnost vraćanja duga uklanja jer je to “stvar banke koja već dugo ne postoji”. Guverner HNB-a je jučer u izjavi Reutersu bio još jasniji: „Žalim zbog takve izjave, koju možemo shvatiti kao pokušaj ucjene nakon nedavnih neuspješnih pokušaja iznalaženja rješenja. U novim okolnostima daljnji kontakti sa KBC-om nemaju više smisla“, dodao je Rohatinski. Potvrdio je kako Hrvatska neće odustati od svojih napora da nađe rješenje za povrat duga.

Talijani će najvjerojatnije ostati većinski vlasnici Banke Koper

Ovih su dana u tijeku intenzivni pregovori među slovenskim vlasnicima Banke Koper i njezinim većinskim talijanskim vlasnicima o prodaji dionica te banke. Međutim, teško da će doći do promjene u vlasničkoj strukturi, no moglo bi doći do promjene glasačkog prava većinskog vlasnika koje bi se tako izjednačilo s brojem njegovih dionica. Talijanski San Paolo dobio je većinsko vlasništvo nad Bankom Koper 2002. godine, a moguća promjena glasačkih prava u rukama je Banke Slovenije. Slovenci će se stoga morati potruditi da do 30. srpnja ove godine promjene prava te tako sudjeluju u upravljanju tom bankom.

Autor: Teuta Franjković
10. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close