Dvotrećinsko "za" na referendumu o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene predsjednika Republike Ivu Josipovića nije iznenadilo, no očekuje da takav rezultat ne bude razlog novih dubokih ideoloških podjela u društvu, a ni motiv za sprječavanje pravednog zakonskog uređivanja prava istospolnih zajednica.

"Rezultati referenduma možda jesu za mnoge razočaravajući, ali sigurno nisu iznenađenje. S obzirom na to kako su tekle pripreme i kako se stvar odvijala do danas, rezultati zaista nisu iznenađenje", rekao je večeras Josipović novinarima u svome Uredu komentirajući rezultate referenduma o ustavnoj definiciji braka koji je inicirala Građanska inicijativa "U ime obitelji".

Predsjednik naglašava da se rezultati moraju poštivati, no očekuje da ti rezultati ne budu razlog novih dubokih ideoloških podjela u društvu.

"S druge strane, da ne budu ni motiv nekima da se sutra, kada budemo razgovarali o zakonodavstvu koje će na pravedan i dobar način urediti položaj istospolnih zajednica, ponašaju na način da sprječavaju to zakonodavstvo ili da ga ne prihvaćaju. Na kraju krajeva, podsjetit ću da su i inicijatori referenduma govorili da ne žele nikoga diskriminirati", istaknuo je Josipović dodavši kako želi da prava svih građanki i građana budu zaštićena na odgovarajući način.

U rezultatima referenduma ne iščitava nikakvu političku poruku, jer referendumsko pitanje bilo je "tipično svjetonazorsko".

"Ono nije političke naravi i mislim da jako griješe oni koji ga žele shvatiti kao politiku ili glasanje o Vladi, predsjedniku, državi i državnom sustavu. Riječ je o zaista o tipičnom svjetonazorskom pitanju – mi smo prilično tradicionalno društvo, sa svim dobrim i lošim stranama takve pozicije", rekao je.

Ovdje ne iščitavam nikakvu političku poruku – znam ljude koji su inače skloni oporbi, a koji su glasali "protiv", znam i mnoge koji su uz vladajuću koaliciju i koji su glasali "za", odgovorio je Josipović na pitanje kakvu poruku iščitava iz činjenice da je on, kao i premijer i ministri, pozivao na glasanje "protiv" dok je oko dvije trećine izašlih na referendum glasalo "za".

Podatak da je tek nešto više od trećine birača pristupilo izjašnjavanju, Josipović ne smatra dobrim. "I inače u izbornim procesima slabi interes građana za sudjelovanjem u demokratskim procesima, što nije dobro", ocijenio je.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Volio bih da svi poradimo na tome da građane na neki način motiviramo da sudjeluju u politici, bilo aktivno, ili kao glasači. Iznimno je važno da se o svim relevantnim pitanjima u društvu dobije što veći broj građana koji se o njima izjašnjavaju, naglasio je Predsjednik.

Upitan kako gleda na mogućnost da uskoro bude održan još jedan referendum – o uporabi manjinskog jezika i pisma, budući da je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara poručio da je prikupio dovoljno potpisa za njegovo održavanje, Josipović je kazao kako "svaki referendum koji bi išao za smanjivanjem prava nacionalnih manjina ne bi bio primjeren".

"Ne bi po meni bio ni u skladu s Ustavom, ali o tome će Ustavni sud", dodao je Josipović naglašavajući u tom kontekstu problem neprimjerene legislative o referendumu, što je pokazao i današnji referendum.

"Mislim da je i ovaj referendum pokazao koliko je neprimjerena naša legislativa vezana uz referendum, od samih ustavnih odredbi do odredbi zakona, te da jedan zaista demokratski instrument poput referenduma može postati nešto drugo", rekao je.