Svjetski mediji u nedjelju navečer objavili su da su se hrvatski građani odlučili da se u Ustav unese da je brak životna zajednica muškarca i žene, pri čemu veći dio njih zaključuje da su građani odlučili zabraniti istospolne brakove, te naglašava da je inicijativu poduprla Katolička crkva.

Britanska agencija Reuters piše da su se građani velikom većinom odlučili za definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, što je rezultat koji, po toj agenciji, nije iznenađujući u konzervativnoj zemlji u kojoj se 90 posto stanovništva izjašnjava kao katolici.

Reuters piše da je kampanja počela prošle godine kada je uveden zdravstveni odgoj u škole, unatoč prosvjedima određenih skupina. Dodaje da je Katolička crkva poduprla inicijativu.

Francuska agencija France presse piše kako su Hrvati glasovali za promjenu Ustava kako bi se spriječio homoseksualni brak, a da su građani generalno pokazali slab interes za referendum. Dodaje da je iznimno utjecajna Katolička crkva dala punu potporu organizaciji tog referenduma.

Austrijska agencija APA naglašava da je Građanska inicijativa U ime obitelji preventivno htjela spriječiti da zajednica homoseksualnih parova ikad može biti nazvana brakom.

Agencija piše i o skandalu koji je izbio nakon što je ta inicijativa odbila dati akreditacije nekim medijskim kućama, uključivo i nacionalnoj televiziji, za praćenje izbornih rezultata iz njihova stožera, s čime se potom solidarizirao veliki broj medija.

ABC News kaže da se radi o velikoj pobjedi konzervativaca, uz potporu crkve, te da rezultat znači da će se Ustavom zabraniti istospolni brak.

Britanski BBC kaže da je Crkva snažno podupirala glasovanje "za".

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Generalna ocjena većine medija je i da je referendum duboko podijelio Hrvatsku.

Na današnjem, prvom građanskom referendumu u hrvatskoj povijesti, na birališta je izašlo 37,89 posto birača, "za" se izjasnilo njih 65,75 posto, a protiv 33,63 posto pokazuju rezultati sa 99,36 posto obrađenih glasačkih mjesta.