Njemačka i Velika Britanija uskoro bi mogle povući svoje snage iz Bosne i Hercegovine zbog potrebe angažmana u drugim dijelovima svijeta, što bi moglo dovesti do destabilizacije u toj državi. Njemački ministar obrane Franz Josef Jung i njegov britanski kolega Des Browne nedavno su izjavili kako su vojske njihovih zemalja već prilično opterećene u raznim misijama održavanja mira i borbe protiv terorizma zbog čega se sve više postavlja pitanje potrebe njihova daljnjeg ostanka u Bosni, koja želi postati članicom Europske unije.

Izlazna strategija
Berlin i London imaju oko 900 vojnika od ukupno njih 7000 koliko ih broje snage EU u toj zemlji gdje čuvaju mir i sigurnost. Brown je nedavno izjavio za list Guardian kako bi britanske trupe mogle biti povučene već u proljeće sljedeće godine.
“Iako se ne slažem s tvrdnjom da su naše oružane snage prerastegnute, one svakako jesu prilično angažirane već neko vrijeme”, kazao je ministar imajući na umu misije u Iraku i Afganistanu. Tim izjavama prethodila je Jungova najava kako planira “izlaznu strategiju” za Bosnu ističući kako su Nijemci u nekim područjima dosegli krajnje granice. Međutim, Jung je odmah navukao na sebe nezadovoljstvo i stručnjaka i svoje šefice, kancelarke Angele Merkel, koja smatra da povlačenje iz Bosne treba biti povezano sa situacijom u toj zemlji, a ne da ovisi o stupnju angažiranosti njemačkih vojnika. Inače, do najave o povlačenju iz BiH dolazi samo tjedan dana nakon što je njemačka vlada usvojila plan o najradikalnijem preustroju svojih oružanih snaga još od 1945. godine, koji će pretvoriti Bundeswehr u snagu za međunarodne intervencije. Glavna zadaća ne bi joj bila samo obrana granica, već i aktivniji angažman njemačkih vojnika u međunarodnim misijama. Dokument ima 133 stranice i poziva na povećanje kapaciteta Bundeswehra kako bi bio sposoban pozvati i do 14.000 vojnika u pet međunarodnih misija istodobno. Inače, njemačke oružane snage sada imaju oko 250.000 ljudi od čega je 50.000 novaka. Oko 9000 vojnika već se nalazi u inozemstvu. Vojni analitičari kritizirali su plan o povlačenju iz Bosne jer smatraju kako on dolazi u krivi trenutak kada Balkanu ponovno prijeti novi val nestabilnosti. Direktor Balkanskog trusta za demokraciju Ivan Vejvoda smatra kako ove najave šalju krivi signal. “Naravno da zemlje žele smanjiti broj svojih vojnika, no još je prerano da bi prestale pažljivo pratiti što se događa na Balkanu”, tvrdi Vejvoda.

Nova faza stabilizacije
Balkanski Trust za demokraciju osnovala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a kroz njega se svake godine dodjeljuje gotovo dva milijuna dolara građanskim organizacijama, lokalnim nevladinim organizacijama, lokalnim i regionalnim vladama, obrazovnim organizacijama i medijima. Vejvoda drži kako međunardona zajednica mora i dalje biti iznimno pažljiva kada je u pitanju regija, osobito Kosovo. Najviše strahova budi mogućnost da bi se srpski entitet u Bosni mogao odlučiti na pripajanje Srbiji ako ona definitivno ostane bez Kosova, što vjerojatno ne bi prošlo bez novih sukoba i napetosti.Njemački ministar obrane drukčijeg je mišljenja i vjeruje kako je BiH sada “u novoj fazi stabilizacije nakon parlamentarnih izbora prošlog mjeseca za koje tvrdi kako su protekli vrlo dobro”.
(EUobserver)