Slučaj dilanja spam bazama podataka na noge je podigao ne samo telekomunikacijskog regulatora Hakom, već i Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP), doznaje Poslovni dnevnik.

Prva je na problem ukazala osnivačica startupa Sizem Ana Kolarević kako bi zatim otkrili da na te probleme ukazuju i drugi stručnjaci iz branše, poput menadžera za društvene mreže agencije Akcija Ilije Brajkovića.Iz razgovora s Dubravkom Dolenc, zamjenicom ravnatelja AZOP-a doznali smo da rade na slučaju i da su češljali jednu organizaciju koja je uključena u preprodaju baza podataka s e-mailovima građana Hrvatske. Nije željela otkriti o kome se radi.No, podsjetimo, Ana Kolarević je državnim organima prijavila osiječku udrugu Projekt Dot Com Hrvatska, skraćeno PUT, zbog sumnje da hrvatskim tvrtkama preprodaje baze e-mailova za slanje neželjenih elektroničkih poruka, takozvanog spama.

Slučaj je postao tim zanimljiviji, jer je u jednom od odgovora pisalo da je udruga PUT navodno adrese nabavila od tvrtke Geld, a ona navodno s izvora – iz Googlea Hrvatska, koji kaže da istražuje slučaj i da mu to nije poslovna politika. Dubravka Dolenc iz AZOP-a kaže da su u nadzoru otkrili da su sporne baze neažurne. "Također da su nastale iz različitih izvora, te da se sastoje od popisa e-mail adresa, među kojima postoje i one koje svojom strukturom podsjećaju na e-mail adrese fizičkih osoba", kaže Dolenc. Navodi da se ta organizacija pravda da je bazu složila i koristila sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. To znači da su podatke prikupili iz javnih izvora ili uz dopuštenje vlasnika podataka. No, ističe da AZOP nastavlja istragu kako bi utvrdio da li je to točno s obzirom na prijavu fizičke osobe koja tvrdi suprotno. Jedan od razloga za daljnju istragu, pojašnjava Dolenc, su i pronađene e-mail adrese koje strukturom podsjećaju na one fizičkih osoba.

Naime, u AZOP-u kažu da e-mail adresa može biti osobni podataka kao i OIB, fotografija te ime i prezime, ako se iz takvog e-maila, npr. format ime.prezime@domena.hr, može identificirati građanin."Neovisno o tome na koji način je tvrtka došla do podataka, za korištenje osobnih podataka fizičkih osoba potrebno je imati odgovarajući pravni temelj definiran u članku 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka, znači zakonska obveza, privola, ugovor ili slično", kaže Dolenc. Čak ako i AZOP potvrdi nepravilnosti, sporna organizacija ne mora očekivati kaznu. Dolenc pojašnjava da AZOP može zatražiti brisanje nelegalno prikupljenih osobnih podataka, a ako se organizacija ogluši kazna je od 20 do 40 tisuća kuna.