Značajniji izvozni posao tijekom devet mjeseci ove godine hrvatski gospodarstvenici uspjeli su, uz tradicionalna tržišta, realizirati i na nekoliko tržišta na kojima nisu bili značajnije prisutni, poput Maršalovih otoka, Japana, Libanona, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Južnoafričke Republike, te nekih članica EU poput Švedske, Poljske i Velike Britanije. Ipak, Italija, Bosna i Hercegovina i Njemačka i dalje su tri glavna izvozna tržišta za hrvatske proizvođače, pri čemu je samo na talijanskom tržištu izvoz u prvih devet mjeseci rastao iznad prosjeka od 14,2 posto. Izvoz je u devet mjeseci u Italiju premašio 1,7 milijardi američkih dolara, što je gotovo četvrtina ukupnog hrvatskog izvoza u tom razdoblju.

Slabije u Grčkoj
Negativan trend hrvatski izvoz, pak, bilježi na grčkom tržištu, gotovo za 76 posto na godišnjoj razini, te u Liberiji, u kojoj se u devet mjeseci izvoz smanjio za 61 posto. Izvozni “skok” u trgovinskim odnosima s Maršalovim otocima državna statistika zabilježila je tijekom srpnja, kada je ostvaren nagli porast inače skromnog izvoza u tu zemlju, a potom i u rujnu. Statistika ne precizira koje robe su plasirane u pojedinu zemlju, no ilustracije radi, u devet lanjskih mjeseci u tu je egzotičnu zemlju izvezeno 944 tisuće dolara, a ove godine gotovo 75 milijuna dolara. U Japan, u koju se najviše izvozi hrvatska tuna, ove je godine plasirano gotovo 60 milijuna dolara, 144 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a otprilike se o jednakom porastu radi i u slučaju Ujedinjenih Arapskih Emirata, u koje je u devet mjeseci izvoz premašio 129 milijuna dolara. U vrijeme kada je Cefta zbog pregovora o proširenju ponovno u fokusu javnosti zanimljivo je primijetiti i trendove u robnoj razmjeni s aktualnim članicama te asocijacije. Hrvatska ove godine nije uspjela značajnije iskoristiti mogućnosti liberalizirane trgovine među članicama Cefte. Hrvatski je izvoz u ostale članice, naime, u prva tri tromjesečja u padu za više od 11 posto, a kako je uvoz rastao u tom vremenu za 15,4 posto, ionako velik deficit kojeg Hrvatska ostvaruje s članicama Cefte još je više produbljen. U tri članice Cefte, u Rumunjsku, Bugarsku i Makedoniju, Hrvatska je u devet ovogodišnjih mjeseci izvezla roba u vrijednosti od 132,7 milijuna dolara, a uvezla je 515,7 milijuna dolara. Kada bi u toj integraciji slobodne trgovine već sada bile članice koje bi se uskoro trebale pridružiti (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Moldavija, te Srbija i Crna Gora), Hrvatska bi imala pozitivan saldo u robnoj razmjeni. U sadašnjem sastavu Cefte, naime, Hrvatska sa svim članicama bilježi negativan saldo u robnoj razmjeni, a najnepovoljniji je odnos s Bugarskom. U tri ovogodišnja tromjesečja u tu je zemlju Hrvatska plasirala roba u vrijednosti od 32,7 milijuna dolara, a uvezla je iz njih čak 245 milijuna dolara. Usporede li se podaci iz istog lanjskog razdoblja, hrvatski izvoz u te zemlje rastao je stopom od 17,7 posto, a uvoz iz Bugarske čak je za 137 posto veći.

Za razliku od Bugarske, pogodnosti i mogućnosti liberalizirane trgovine nisu, pak iskorištene između Hrvatske i Rumunjske. I jedna i druga zemlja bilježe pad u međusobnoj razmjeni tijekom prvih devet ovogodišnjih mjeseci. Hrvatska je plasirala 35,5 posto svojih roba manje na rumunjsko tržište, a rumunjsko je gospodarstvo u Hrvatsku izvezlo 40 posto manje roba nego u istom lanjskom razdoblju. Pri tom, hrvatski je izvoz iznosio 40,3 milijuna dolara, a uvoz iz Rumunjske bio je veći od 139 milijuna dolara. Snažniji rast uvoza u odnosu na izvoz Hrvatska ove godine bilježi i s najnovijom članicom Cefte, Makedonijom. Izvezeno je do konca rujna 59,7 milijuna dolara u tu zemlju, što je otprilike razina iz istog lanjskog razdoblja, dok je uvoz osjetno povećan, za 18 posto, na 131,4 milijuna američkih dolara.

Skok razmjene
U odnosima s budućim članicama Cefte, koje bi se trebale pridružiti početkom slijedeće godine (a kada će ujedno istupiti Bugarska i Rumunjska zbog ulaska u EU) Hrvatska bilježi deficit jedino u odnosima s Moldavijom, no riječ je o malim vrijednostima robne razmjene koja se ostvaruje između dvije zemlje. Hrvatski je izvoz u devet ovogodišnjih mjeseci iznosio 1,5 milijun dolara, a uvoz iz te zemlje 5,5 milijuna dolara. Pri tom, izvoz iz Hrvatske bilježi 20-postotni pad, a uvoz porast za 24 posto. Najveći trgovinski partner od skorih članica je BiH, u koju je do konca rujna izvezeno više od 929 milijuna dolara, za 4,6 posto više nego prethodne godine. Uvoz je rastao za gotovo 28 posto, te je iznosio 430 milijuna dolara. Statistika još ne iskazuje zasebne podatke u trgovini sa Srbijom i Crnom Gorom, no s te dvije zemlje ove godine robna razmjena raste za više od 40 posto, pri čemu je hrvatski izvoz još uvijek značajno veći od uvoza. U Srbiju i Crnu Goru je izvezeno 396,8 milijuna dolara, a uvoz je iznosio je 16,7 milijuna dolara.

Smanjuje se negativan vanjskotrgovinski saldo
I izvoz i uvoz roba do konca rujna rasli su jednakom stopom od 14,2 posto, a rast je bio jednak gledano i u kunskim i u dolarskim iznosima. Izvezeno je tako ukupno roba u vrijednosti 7,37 milijardi USD, a uvezeno 15.74 milijardi USD, što znači da je ukupan saldo bio negativan i iznosio je 8,36 milijardi USD. No iako je taj rezultat u vanjskotrgovinskoj razmjeni za Hrvatsku negativan, bilježi se značajan pomak u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je taj odnos za Hrvatsku bio još nepovoljniji (minus 9,79 milijardi dolara).